Amazonska prašuma danas gori: HRT-ove kamere bile su ondje 2014.

Riječni dupin. Ružičasta vrsta, jedna od najvećih turističkih atrakcija Amazone. Ženka može biti duga i do dva i pol metra, teška skoro stotinu kilograma. Osobito ih ima u poplavljenim donjim dijelovima porječja. U amazonskoj predaji dupin noću postaje zgodan mladić koji zavodi djevojke, a nakon što one zatrudne s jutrom se vraća u rijeku, ponovno kao dupin. Odličan marketinški mamac za sve brojnije strance.





- Želimo promovirati prašumski turizam koji je vrlo bitan. Želja mnogih turista jest upoznati život ljudi koji žive uz obalu rijeke. Stranci žele upoznati našu prašumu, floru i faunu, Bernardo Monteiro de Paula iz Gradske uprave Manausa.

Globalizacija je donijela turiste željne avanture, izleta u nepoznato. U otkrivanju zabitih amazonskih kanala ne plaše ih ni malarični komarci. Za one koji došljake skrušeno ugošćuju na svojim plutajućim domovima modernizacija je ipak stigla prenaglo. Poremetila je svakodnevicu ove sirotinje, unijela zbrku u životni ritam. I sami priznaju - prije su kročili naprijed u koracima, sada u skokovima.

- Moderna tehnologija mogla bi promijeniti Amazonu. Donedavno smo svi išli u poštu i slali brzojave, u gradove koji su odavde udaljeni tri do pet dana vožnje brodom. Sada je drugačije. Biraš broj na mobitelu, pošalješ elektroničku poštu, poruku na What's Appu. Ljubav prema obitelji koja se nalazi negdje daleko ostala je ista, ali mijenjaju se naše navike. Više ne putujemo tako često u unutrašnjost Amazone, ističe turistički vodič Orlando da Silva Costa.

Stigao je u Amazonu prije 15 godina. Iz Bahije, s atlantske obale. Posljednje tri, Orlando da Silva Costa radi kao turistički vodič. Najvažnija je, kaže, ravnoteža ovdašnjega ekosustava, jer bez nje uskoro neće imati što pokazivati turistima.

- Razvoj poljoprivrede oduzeo je životinjama prirodna staništa za njihovu prehranu. Prostor je postao skučen. Životinje više nemaju kamo pobjeći. Spaljuju se šume, životinjama se uništavaju izvori hrane, upozorava vodič da Silva Costa.

Gore pluća svijeta: Amazonija gori, predsjednik se svađa s aktivistima, požari podmetnuti?

Amazonska prašuma najveći je proizvođač kisika na Zemlji, Brazil jedna od zemalja najosjetljivijih na klimatske promjene. Zastrašujuće zvuči podatak da je u zadnjih pola stoljeća iskrčena petina ovdašnje prašume. Vlada je stoga odlučila do 2020. smanjiti deforestaciju u Amazoni za 80%.

- Usporedite li 2005. i 2010. požari i deforestacija nisu više glavni uzročnik emitiranja stakleničkih plinova u Brazilu. Sada te kategorije predstavljaju samo petinu u ukupnoj brojci, što je više od dvostruko manje u odnosu na prije., ističe Luciana Vanni Gatti s Instituta energetike i nuklearnih istraživanja.

Manje oborina znači i manju mogućnost apsorpcije ugljika iz atmosfere te manje fotosinteze. A ona je pogonsko gorivo za najveći svjetski biorezervat. U njemu se nalazi otprilike petina svjetskih ptica, ali i desetina sisavaca. Deveta je to najveća teritorijalna jedinica na svijetu, a da nije država. Samo je Nil dulji od Amazone. Morske njive, kako je nazivaju njezini stanovnici, za koje svaki novi dan donosi i novu borbu.

- Rijeka je puna riba. Tijekom sušnog razdoblja ne bavimo se samo ribolovom već i poljoprivredom. Mnogo je ljudi uz Amazonu, priroda ne daje jednako svima. Najteže je sa zdravstvenom skrbi. U blizini ne postoji dom zdravlja. Ako se nešto dogodi, moramo u Manaus, kažu stanovnici porječja.

Od 60 naselja na području Amazone, njih samo 14 povezano je cestom, do ostalih se može samo brodom . Vodostaj se ovdje podiže svakih šest mjeseci. Svake godine ista slika, kao da je područje netom pregazio biblijski potop.

Domoroci, koji s pridošlicama dijele vlastiti životni prostor, žive u skladu s prirodom. Posvećeni svojoj vjeri i korijenima. Prije dolaska europskih osvajača živjelo ih je ovdje više od dva milijuna. Zapadnjaci su međutim donijeli neke njima dotad nepoznate bolesti, poput obične gripe i ospica, od kojih su, zbog neotpornosti, poumirala cijela plemena. Danas su žene te koje u prosjeku žive dulje, osam godina dulje od muškaraca.

Domoroci inače predstavljaju jedan posto od oko 200 milijuna stanovnika Brazila. Žive na oko 12 posto teritorija, većinom u porječju Amazone.

- Brazilski književnik Euclides de Cunha napisao je da je Amazona zadnje poglavlje Knjige postanka, koje još iščekuje svoje ispisivanje. Njezine tropske šume pluća su planeta Zemlje, druga najdulja svjetska rijeka njezin krvotok, a manje od 200 000 preostalih domorodačkih Indijanaca njezini anđeli čuvari. Oni isti koji za opis krajolika obližnje prašume imaju čak 300 riječi.

Manaus - moderan grad, daleko od stripa Mr. Noa