Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava

Europski je Dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima. U župnoj crkvi u Gračanima održan je posljednji ispraćaj i pokop posmrtnih ostataka 294 žrtve, ubijene potkraj Drugoga svjetskog rata.  Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović tom je prigodom poručila kako osuđuje nenarodne totalitarne režime, komunistički i ustaški, jednopartijsku strahovladu te velikosrpski totalitarizam i njegovu agresiju na Hrvatsku.

Premijer Andrej Plenković na zagrebačkom Mirogoju odao je počast žrtvama nedemokratskih režima 20. stoljeća. U Maclju, kod spomen-grobnice žrtava Križnoga puta, zajednički vijenac predsjednice Republike te predsjednika Vlade i Sabora položio je potpredsjednik Hrvatskoga sabora Željko Reiner.

Deklaracijom Europskog parlamenta 2008. godine 23. kolovoza proglašen je Europskim danom sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava, a od 2011. obilježava se i u Hrvatskoj.

Sveti Grgur, u blizini Golog otoka, bio je ženski zatvor, no malo je tko znao da su ondje završavali i hrvatski intelektualci. U povodu Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima na platformi HRTi donosimo film "Posebna ustanova" o ljudima koji su nasilno odvedeni u logor i o tome šutjeli više od 50 godina:





Obljetnica je donesena Deklaracijom o proglašenju u Europskom parlamentu 2008. godine, a 23. kolovoza odabran je da podsjeća na sporazum iz 1939. između nacionalsocijalističke Njemačke i Sovjetskog Saveza, u kojem su dogovorili da se međusobno neće napadati te da će Europu podijeliti prema sferama svojih utjecaja, između nacionalsocijalizma i staljinizma.

Obilježavanje tog događaja potvrđeno je u Europskom parlamentu Rezolucijom o europskoj savjesti i totalitarizmu iz 2009., a slijedom toga, 2011. Hrvatski sabor proglašava 23. kolovoza spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih sustava u Republici Hrvatskoj.

Europski parlament tada je u svojoj preporuci naglasio da svaka zemlja prilagodi datum, vrijeme i način obilježavanja sjećanja vlastitoj povijesti i tradiciji. Hrvatska se time pridružila Estoniji, Latviji, Sloveniji i Švedskoj koje obilježavaju 23. kolovoza. Druge su zemlje to obilježavanje spojile s Međunarodnim danom sjećanja na žrtve holokausta, 27. siječnja, čiji su krivci upravo nacisocijalistički političari iz Njemačke koji su provodili progon.

Obilježavanjem ovoga dana Hrvatska se pridružila većini zemalja članica EU-a u kojima se, na preporuku Europskog parlamenta, potiče na promišljanje osjetljivih i kompleksnih pitanja zajedničke povijesti i njezina očuvanja kako bi sljedeće generacije mogle iz nje učiti i graditi suživot na temeljima demokracije i poštovanja temeljnih prava.

Hrvatski sabor 2006. donio je Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945.-1990., u kojoj se navodi da su totalitarni komunistički režimi bili bez iznimke označeni masovnim povredama ljudskih prava. Navodi o broju žrtva komunizma u svijetu variraju od 80 do 100 milijuna ljudi, no službene brojke imaju mnoge kritičare.

Povjesničari su pak sigurni u brojke stradalih u holokaustu, a riječ je o gotovo 17 milijuna ljudi, od kojih je ubijeno šest milijuna Židova, a ostalih 11 milijuna žrtava bili su Romi, građani Sovjetskog Saveza, Poljaci, Srbi, invalidi, homoseksualci i drugi.