Marić o usporavanju rasta BDP-a: Treba snažiti domaću proizvodnju

Iako su ekonomski analitičari očekivali da će u drugom ovogodišnjem tromjesečju BDP rasti oko 3%, prve procjene Državnog zavoda za statistiku pokazuju - da je rast u odnosu na isto razdoblje lani bio 2,4%. To je znatno niže i od prošlog kvartala kada je iznosio 3,9%. I ovaj put najveći pokretač rasta su domaća potražnja i investicije, a uvoz je i dalje veći od izvoza.
Preuzmite aplikaciju HRT Vijesti!
- Evidentna je još uvijek poprilična visoka uvozna ovisnost našeg gospodarstva i to je ono na što trebamo svi skupa staviti fokus kako i na koji način dodatno jačati, snažiti domaću proizvodnju, stvaranje dodanih vrijednosti u Hrvatskoj kako bi uvozna ovisnost bila što manja, rekao je ministar financjja Zdravko Marić komentirajući uspravanje rasta BDP-a.





Plenković: Rast BDP-a od 2,4 posto je dobra vijest

Premijer Andrej Plenković ocijenio je podatak o rastu hrvatskog BDP-a u drugom tromjesečju za 2,4% dobrom i pozitivnom viješću, istaknuvši da Vlada radi sve da ojača otpornost hrvatskog gospodarstva na eventualnu novu recesiju.

- BDP je u drugom tromjesečju porasto 2,4 posto, manje od očekivanog

Državni zavod za statistiku objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod u proteklom kvartalu porastao za 2,4 posto na godišnjoj razini. To je već 20. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali znatno sporije u odnosu na 3,9-postotni rast u prethodnom kvartalu.

- To znači da smo na razini prvih šest mjeseci na 3,15 posto rasta, što mislim da je u potpunosti u skladu s ljetnim projekcijama rasta koje je predstavila Europska komisija prije nekoliko tjedana.

To je još uvijek iznad prosjeka rasta koji smo mi sami u svojim Smjernicama ekonomske i fiskalne politike predvidjeli", rekao je Plenković u izjavi novinarima u Osijeku.

Europska komisija projicira stopu ovogodišnjeg rasta hrvatskog BDP-a od 3,1 posto, a Vlada u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2020. - 2022. predviđa stopu rasta od 2,8 posto.

Plenković je konstatirao da je dobro što se iz danas objavljenih podataka o BDP-u u drugom tromjesečju vidi veliki porast bruto investicija u fiksni kapital, da je porastao uvoz, a s obzirom na visoku bazu, nešto manje izvoz, te poručio da treba poraditi na industrijskoj proizvodnji.

Najveći pozitivni doprinos BDP-u u proteklom tromjesečju ostvaren je rastom bruto investicija u fiksni kapital. Te su investicije porasle za 8,2 posto, što je ipak sporije nego u prvom kvartalu, kada je rast iznosio 11,5 posto.

Izvoz roba i usluga porastao je u drugom tromjesečju za 1,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, što je sporiji rast nego u prethodnom kvartalu. Pritom je izvoz roba pao za 0,9 posto, dok je izvoz usluga porastao za 3,6 posto.

- Uvoz roba i usluga porastao je istodobno za 6,7 posto, pri čemu je uvoz roba ojačao za 7,9 posto, dok je uvoz usluga porastao 1,3 posto.

- Hrvatsko gospodarstvo raste već 20 kvartala zaredom, dakle bilježimo kontinuirani rast, što je pozitivno i dobro, ocijenio je Plenković.

Ponovio je da je u mandatu njegove Vlade prosječna plaća porasla za 800 kuna, da je prosječna plaća u gradu Zagrebu oko 1.000 eura, da su indeksacijom mirovine u mandatu Vlade porasle za više od 12 posto, kao i da raste broj osiguranika, a Vlada je proračunskom disciplinom ostvarila višak dva godine zaredom, unatoč neplaniranim isplatama državnih jamstava u visini od 4,5 milijarde kuna za brodogradilište Uljanik.

- Kao Vlada radimo sve da raste otpornost hrvatskog gospodarstva, rekao je Plenković, odgovarajući time na upit novinarke što je Vlada učinila kako bi Hrvatska spremno dočekala svjetsku recesiju koju najavljuju ekonomisti.

No, napomenuo je i da se moraju pratiti ekonomska kretanja u zemljama s kojima Hrvatska ima visoki stupanj trgovinske razmjene.

Također, istaknuo je i da je rast hrvatskog gospodarstva u u drugom kvartalu mnogo je veći nego prosjek EU-a.

Nedavno je Eurostat objavio kako je gospodarstvo EU-a u drugom tromjesečju poraslo za 1,3 posto na godišnjoj razini. Na kvartalnoj je razini, pak, rast hrvatskog i gospodarstva Europske unije bio isti, 0,2 posto.

Marić: Uvozna ovisnost hrvatskoga gospodarstva poprilično je visoka

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je da je rast hrvatskog BDP-a na tragu očekivanja Vlade i Ministarstva financija, no upozorio je na još poprilično visoku uvoznu ovisnost hrvatskog gospodarstva.

- Svi skupa na to trebamo staviti fokus u smislu dodatnog snaženja domaće proizvodnje i stvaranja dodane vrijednosti, kako bi uvozna ovisnost bila što manja, poručio je Marić.

S druge strane, pozitivne stvari na rashodnoj strani BDP-a su nastavak pozitivnog trenda rasta osobne potrošnje, za koju Marić kaže da u potpunosti prati trend rasta trgovine na malo, ali i trend rasta zaposlenosti i plaća.

Kako napominje, čim domaća potražnja zabilježi rast, bilo osobna potrošnja ili investicije, uočava se jaka uvozna komponenta te stoga smatra da na to treba staviti naglasak.

Unatoč tome što su nedavno mnogi, među ostalim i MMF i Komisija, korigirali procjenu rasta hrvatskog BDP-a na više, Marić napominje da su u Vladi u tome bili oprezniji upravo iz razloga jer nisu imali pretjerana očekivanja od drugog tromjesečja, dodavši da projekcija rasta hrvatskog BDP-a za ovu godinu ostaje na 2,8 posto.