Indijanci: "Bijeli čovjek" će požaliti, Amazonija će se osvetiti

Amazonija, unatoč, naporima vatrogasaca i bez obzira na to što je brazilska vojska stigla na požarišta - i dalje gori. Ali ono što zabrinjava jesto to što dijelovi prašume gore svake godine, i to za vrijeme sušne sezone koja traje od lipnja do studenoga, s vrhuncem u rujnu koju je globalno zagrijavanje produljilo za tri tjedna.

Tvrde to znanstvenici i pitaju se: Je li ovo normalna prirodna pojava pogoršana sušom ili su požari djelo ljudskih ruku? Indijanci iz amazonskog plemena Manoki kojima je požar uništi sve nemaju dvojbe - kriv je "bijeli čovjek".

Danas se plamen vidi. Ali amazonska prašuma se uništava već godinama - zbog poljoprivrede, proizvodnje struje ili potrage za zlatom upozoravaju amazonski indijanci iz plemena Manoki koji su na prvim crtama branili svoju zemlju od plamteće stihije. Nisu uspjeli, vatra je sve progutala, no Manoki ne odustaju. Tvrde, štitit će Amazoniju i dalje - odlazak i napuštanje sela nije im opcija.

- Danas sam veoma tužan. Zbog požara koji haraju našom zemljom već 40 godina, mi više nemamo gdje živjeti. Ali i bijeli čovjek će požaliti zbog ovoga što je učinio. Priroda i Amazonska prašuma će se osvetiti, rekao je Paulo Tupxi, pripadnik plemena Manoki, Brasnorte, Brazil.

Pleme Manoki predstavlja 500-tinjak Indijanaca u osam sela u srcu Amazonije, nedaleko od poznatog Mato Grossoa. Mnogi su od države dobili poseban, zaštićen status, no on je sada, kažu, samo slovo na papiru jer su njihovu budućnost uništili bijeli farmeri devastirajući prašumu zbog utrke za plodnom zemljom i pašnjacima. Sada im, tvrde, više ne treba nikakva zaštita.

- Jako sam zabrinut zbog budućnosti našeg plemena. Ova je zemlja Manoki, ovo je moj život, život mojih roditelja i život mojih djedova i baka. A sada nam je ostao doslovce samo život. Sve su nam uništili i nitko za to nije odgovoran. Svi znamo tko je podmetnuo požare, rekao je Giovani Tapura, pripadnik plemena Manoki, Brasnorte, Brazil.

Manoki upozoravaju da će se posljedice uništavanja Amazonske prašume osjetiti nadaleko i naširoko. Povećanje krčenja šuma moglo bi utjecati na vodeni ciklus na regionalnoj i globalnoj razini, a smanjivanjem Amazonije smanjila bi se i apsorpcija globalnih stakleničkih plinova.