U zdravstvenom turizmu "kaskamo" za susjednim zemljama

Zdravstveni turizam golem je potencijal dostupan cijelu godinu. Ali Hrvatska kaska za zemljama u okruženju. Riječ je o proizvodu za kojim potražnja raste i do 20 posto na godišnjoj razini, i to gostiju veće kupovne moći.

Oko 15% putovanja u svijetu odnosi se na zdravstveni turizam, koji se i kod nas polako "budi". Najrazvijeniji je dentalni turizam. Privatni sektor brže se prilagođava zahtjevima tržišta.

- Tijekom cijele godine imamo i inozemne i domaće goste tako da je medicinski turizam cjelogodišnji posao, govori liječnica stomatologije Ivana Nedoklan.

Novi pravilnik o zdravstvenom turizmu, koji je nedavno stupio na snagu, trebao bi regulirati oblike, standarde i normative zdravstvenih usluge.

- Ovim pravilnikom smo zaokružili sve što se tiče pravne regulative i sad nam preostaje uz pomoć turističke zajednice preformulirati i koristiti sve kapacitete koji su slobodni, kazao je Marcel Medak iz Zajednice zdravstvenog turizma pri HGK.

Na ovaj način produljuje se sezona. Stoga su ulaganja u nove zdravstvene objekte i obnovu postojećih prioritet, ističe ministar turizma.

- Ono što smo do sada na marketinškom planu napravili nikada naravno nije dovoljno ali da su praktički pripremljene investicije u vrijednosti 350 milijuna eura što će se sigurno pokrenuti, rekao je ministar turizma Gari Cappelli.

Standardni gost ljetuje na Jadranu tjedan dana. Dnevno potroši 79 eura. Gost u zdravstvenom turizmu u Hrvatskoj ostaje 13 dana, a na dan troši do 240 eura.

Konkurenti Mađarska, Češka i Slovenija već su se profilirali kao zemlje zdravstvenog turizma. Želi li Hrvatska postati konkurentna, mora uhvatiti brzi vlak kako bi ih sustigla. Planirana ulaganja trebala bi idućih nekoliko godina osigurati dovoljno kapaciteta i usluga.