Marić: Izmjene Pravilnika o porezu na dohodak - mogućnost za povećanje primanja

Ministar financija Zdravko Marić poručio je da izmjene Pravilnika o porezu na dohodak, koje na snagu stupaju s današnjim danom, poslodavcima pružaju dodatnu mogućnost za povećanje primanja njihovih zaposlenika.

Najavio je i da će od 1. siječnja 2020. neoporezivim primicima smatrati i izdvajanja poslodavaca za dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje radnika. Pravilnik stupa na snagu nakon podrobnih analiza koje su proteklih mjeseci radili u Ministarstvu financija, zajedno i s određenim brojem poreznih, financijskih i makroekonomskih stručnjaka, izjavio je Marić novinarima na zagrebačkim Vrbanima.

- Sve izmjene su na tragu onog što smo i do sada najavljivali, a to je davanje još jedne dodatne mogućnosti poslodavcima da povećaju izdavanja odnosno primanja za svoje zaposlenike, kazao je.

Rekao je i kako bi to povećanje u konačnici značilo i veće plaće te veći standard zaposlenika, što je na tragu i dosadašnjih izmjena u tri kruga porezne reforme, a poglavito one posljednje od kraja prošle godine, kada je neoporezivi iznos primitaka za prigodne nagrade povećan s 2.500 na 7.500 kuna.

Za poslodavce mogućnost, a ne prisila

Ministar naglašava da je to samo mogućnost za poslodavce te da ne postoji prisila, poručivši kako je ovo doprinos javnih financija i fiskalne politike za povećanje plaća u gospodarstvu. Ti dodatni izvori primitaka za zaposlenike koji ne podliježu oporezivanju između ostalog se odnose na troškove prehrane radnika, zatim smještaja, vrtića za djecu, odmora u sklopu modela "Cro kartice", dok se Pravilnikom i povećava neoporezivi iznos dnevnice za službena putovanja, na 200 kuna, što je 30 kuna više nego do sada.

Izmjena koja će stupiti na snagu s promjenom Zakona o porezu na dohodak, a to je s prvim danom iduće godine, jest i da će se neoprezivim primitkom smatrati i ono što poslodavac isplaćuje za svog zaposlenika po osnovi dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja.

Kada je riječ o troškovima prehrane, poslodavci mogu paušalno isplatiti radnicima do 5.000 kuna godišnje bez pravdanja ikakvih troškova, ili do 12.000 kuna godišnje, no na temelju vjerodostojne isprave te pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama prehrane glase na poslodavca i podmireni su bezgotovinskim putem. Također, usluga prehrane se može organizirati i u restoranu odnosno prostoru poslodavca, o čemu i onda mora osigurati vjerodostojnu dokumentaciju. 

- Troškovi smještaja također podrazumijevaju isplatu radniku na temelju vjerodostojne dokumentacije, bezgotovinskim putem, do visine stvarnog troška, Time su sada svi radnici po ovom pitanju izjednačeni, napominje Marić.

Otvorena je i mogućnost isplate do 2.500 kuna godišnje za podmirivanje različitih troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika, što se trenutno kolokvijalno naziva "Cro kartica". Kako će se u konačnici zvati, to Marić prepušta Ministarstvu turizma, koje će i propisati kako će se taj model regulirati, a kojem je intencija da pokriva razdoblje van sezone, od listopada do travnja.

Neoprezivim primicima se mogu smatrati i primici kojima poslodavac podmiruje troškove vrtića za djecu svojih zaposlenika.

Velik dio poslodavaca pozitivno gleda na predložene mogućnosti

Na pitanje novinara vjeruje li da će poslodavci iskoristiti ove olakšice, Marić je kazao da smatra da velik dio poslodavaca u Hrvatskoj vrlo pozitivno gleda na ovakvu jednu mogućnost, u smislu da mogu povećavati plaće zaposlenicima, a da u isto vrijeme nema nikakvog dodatnog poreznog tereta.

Podsjetio je da su isplate na ime povećanja neoporezivog iznosa primitaka za prigodne nagrade, koja je stupila na snagu 1. prosinca prošle godine, samo u tom mjesecu dosegnule 1,25 milijardi kuna, što je obuhvatilo oko 471 tisuće zaposlenika. Napominje da ta mogućnost naravno vrijedi i ove godine, a kako je dosada dodatno isplaćeno oko 850 milijuna kuna.

Upitan pak hoće li i država koristiti ove mogućnosti, Marić je kazao da je kod zaposlenika u državnoj i javnoj službi trenutni fokus na problematici osnovice plaća, nada se da će se na pravi način otvoriti i rasprava o koeficijentima i složenosti posla i svih dodataka, a zatim i nekih mjera koje su novim Pravilnikom predviđene.

Podsjeća da Vlada u skladu sa svojim mogućnostima državnim i javnim službenicima za sada isplaćuje onih "originalnih" 2.500 kuna neoporezivih primitaka na ime regresa i božićnice. 

Na pitanje novinara pak o strahovanjima sindikata da bi oni poslodavci koji su dosad već plaćali topli obrok radnicima i na to porez, s ovim izmjenama mogli smanjiti bruto plaće, te boji li se "sivih zona", Marić je kazao da kada bi se samo isključivo vodili principom da ne idemo u ono gdje netko nešto može zloupotrijebiti, tada vjerojatno ne bi nikad ni predložili neku izmjenu.
Ponovio je da vjeruje da velika većina poslodavaca ovo vidi kao pozitivnu mogućnost koju će i iskoristiti u skladu s njenom originalnom intencijom.

Konstruktivna rasprava na pregovorima u zdravstvu 

Novinari su Marića pitali i o najavljenom štrajku zdravstvenih djelatnika.

- Koliko sam informiran od mojih kolega, na tim razgovorima pregovaračkog odbora je konstruktivna rasprava, analizira se ono što je do sada već bilo na neki način predmet ili tema razgovora i vidjet ćemo do kuda će i na koji način će to sve ići, rekao je Marić.

Vlada, kazao je, smatra da zaposlenici zaslužuju i veća primanja.

- Isto kao što je slučaj i u privatnom sektoru ne možemo zanemariti činjenicu ograničenih mogućnosti, dakle, sve ono što imamo na raspolaganju u okviru proračuna i javnih financija. Dakle, moramo na taj način i balansirati, ustvrdio je.