Butorac, Radojčić i Stari o požaru u Puli

Pula se jutros probudila obavijena gustim dimom, a smrad paljevine osjeća se u cijelom gradu. Veliki požar koji je u u nedjelju sat nakon ponoći buknuo na odlagalištu otpada Metis u Šijani u Puli stavljen je pod nadzor. Gorjele su velike naslage glomaznog i komunalnog otpada, a požar je gasilo 14 vatrogasaca s devet vozila. Uzrok još nije poznat.

Josip Butorac
, voditelj pulske podružnice Metisa, rekao je u HRT-ovoj emisiji "Tema dana" da se policijski očevid očekuje sutra te da pretpostavlja da je do zapaljenja materijala došlo uslijed visokih temperatura. Kaže da se takvi požari događaju vrlo rijetko, gotovo nikada. Ističe da tvrtka poštuje sve zakonske propise, a da se na snimkama s videonadzora ništa značajno ne vidi.

- Šteta nije velika, izgorio je otpad koji nema neku vrijednost. Nagorio je stroj za usitnjavanje otpada, a popravak stoji 7.000-10.000 kuna, rekao je.

Dušica Radojčić iz Zelene Istre smatra da požar nije buknuo slučajno.

- Ovakvi su požari učestala pojava, rekla je, podsjetivši da požare u Zagrebu, Varaždinu. Radi se o nizu slučajnosti. Ne bi smjeli izbijati jer postoje rigorozne mjere kako bi se to spriječilo. Metis gospodari i upravlja i opasnim otpadom. Imaju i protupožarne mjere i videonadzor pa se takvo što ne bi trebalo dogoditi. Metis je ovoga svibnja dobio posao preuzimanja glomaznog otpada od pulske komunalne tvrke Herculanea za 1,5 milijuna kuna, rekla je.

Butorac je odbacio insinuacije da požar nije buknuo slučajno te naglašava a je Metis posao dobio na javnom natječaju, kao najpovoljniji izvođač.

Na pitanje o nesnosnom smradu zbog kojega se stanovnici koji žive u blizini odlagališta već dugo žale, kazao je da je tvrtka biorazgradivi otpad sakupila i premjestila na alternativnu lokaciju, u skladište u Rijeci.

Igor Stari, direktor komunalnog poduzeća Herculanea, istaknuo je da je novi sustav gospodarenja otpadom zaživio samo u tom dijelu Hrvatske.

- Problema je bilo zbog visokih temperatura te značajnog porasta turističkog prometa, pa dolazi do prekapacitiranosti centra za gospodarenje otpadom. Morat će se reorganizirati dinamika odnosa otpada te povećati selektivno prikupljanje otpada. Pula je 2008. godine krenula sa selektivnim prikupljanjem. U cijelom sustavu ipak postoje određene manjkavosti i država mora postaviti okvir koji će u potpunosti zadovoljiti i nas na terenu kao pružatelja usluge, ali i centar koji prima taj otpad, rekao je.

Grad Pula je prije dvije godine krenula s razvrstavanjem otpada na papir, staklo, plastiku i mješoviti komunalni otpad. Iako se tada govorilo kako će takav način zbrinjavanja otpada za mnoge građane značiti jeftiniju uslugu, mnogi tvrde kako su im računi veći za 200%-300%.

Stari kaže da će se s istim problemom susresti sve županije u Hrvatskoj kada otvore nove centre. Objasnio je da je krajem 2018. zatvoreno staro odlagalište otpada na kojem se otpad samo odlagao, pokrivao zemljom, a da je centar nešto u potpunosti drugačije te je neminovno da dolazi do određenih troškova.

- Razlika u cijeni zbrinjavanja otpada je neusporediva. Pula je imala najnižu cijenu što se tiče zbrinjavanja otpada. Sada je sustav napravljen na način da se građanima omogućuje da selektiraju i tako utječu na svoje račune, rekao je.

- Sav otpad koji se prikupi završava kod oporabitelja. Glomazni otpad završava u Metisu, zeleni otpad kod nekog drugog oporabitelja, a komunalni otpad na samom županijskom centru. Prijelaz iz jednog sustava u drugi zahtijeva promjenu navika i bit će potrebno dosta vremena, pogotovo u velikim gradovima, kazao je Stari.