Počinje školska godina: evo što čeka učenike, učitelje i roditelje

Počela je nova nastavna godina. U klupe se vratilo ili prvi put u njih sjeda oko 465.000 učenika. Čekaju ih brojne promjene. Počinje provedba obrazovne reforme u 1311 škola. Njome je obuhvaćeno 150.000 učenika, 40.000 učitelja i profesora, 300 mentora i savjetnika, a izdano je 289 novih udžbenika.
Preuzmite aplikaciju HRT Vijesti!
Zbog povećanog broja djece u prometu - vozači se pozivaju na oprez. U školske klupe sjest će 145.892 srednjoškolca i 318.647 osnovnoškolaca, od toga malo više od 38.000 učenika prvih razreda.  Prvi put kurikularna reforma ulazi u sve škole, a u mnogima su udžbenici i tableti već na klupama. 

Kakva su očekivanja roditelja, učenika i učitelja istražila je novinarka HRT-a Sunčica Findak: 




Kurikularna reforma obuhvaća 150.000 učenika

Od ove školske godine počinje i program „Škola za život" čiji su ciljevi, kako navode u  Ministarstvu znanosti i obrazovanja - razvoj kompetencija potrebnih u 21. stoljeću, jednake prilike za sve učenike i njihov cjeloviti razvoj kroz rješavanje problema i kritičko mišljenje te poticanje kreativnosti i inovativnosti. Iz Ministarstva ističu blagi porast interesa učenika za strukovne programe. U prvom upisnom roku upisalo ih je gotovo 1200 učenika više nego lani. Najveći je interes za kuhara i frizera.

Ove jeseni kurikularna reforma ulazi u sve hrvatske škole, i to u 1. i 5. razrede osnovnih škola u svim predmetima, a u 7. razredima po novim kurikulumima predavat će se biologija, kemija i fizika. Reformom će biti zahvaćeni i prvi razredi srednjih škola pa će gimnazijalci po novim kurikulumima pratiti sve predmete, a strukovnjaci hrvatski, matematiku i strani jezik.

Za sve učenike osnovnih škola udžbenike će financirati Ministarstvo, a što se tiče srednjih škola, kao i do sada, osigurana su sredstva za udžbenike za učenike slabijeg socioekonomskog statusa, odnosno one čiji roditelji primaju zajamčenu minimalnu naknadu.

Tema Dana o novoj školskoj godini

Projekt ministrice obrazovanja Blaženke Divjak "Škola za život" preuzeo je samo manji dio Cjelovite kurikularne reforme, i kao takav necjelovit, kako se kaže "frontalno" ulazi u hrvatske škole.

I učitelje i učenike čekaju promjene, ponajprije u metodama podučavanja i učenja. Dvojbi među njima, ali i roditeljima, itekako ima, a i ravnateljima.

O svojim dvojbama i dosadašnjim iskustvima tijekom eksperimentalne primjene u emisiji HRT-a Tema dana govorili su ravnateljica Prve gimnazije u Zagrebu Dunja Brezetić, ravnateljica Osnovne škole Ivana Gundulića u Dubrovniku Vedrana Elez te ravnatelj Strukovne škole "Vice Vlatković" u Zadru Tihomir Tomčić. 




Udžbenici u školama, tableti osigurani

- Svi udžbenici za osnovne škole već su u školama ili su na putu u škole gdje će biti prvoga dana nastave, a druge obrazovne materijale učitelji mogu odabrati i kada nastava počne", rekla je za Hinu ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak. Oprema za kabinete je u školama od prve polovice ove godine, kao i novac za lektiru, dodaje. Osim toga, Ministarstvo je u postupku nabave 91.641 tableta, a postupak vodi Središnji državni ured za javnu nabavu.

- Divjak objasnila što konkretno školama donosi reforma

Tableti su osigurani za učenike 5. i 7. razreda osnovne škole po načelu - jedan učenik jedan tablet. U nižim razredima osnovne škole učenici će tablete dobiti za rad u školi, a nastavnik ih može koristiti po svojoj prosudbi. Otprilike se dobiva jedan tablet na četiri učenika za rad u nižim razredima osnovne škole, gdje se naglasak mora staviti na razvoj fine motorike tako da učenici pišu, računaju i razvijaju finu motoriku, kazala je ministrica.

Trećina škola izabrala drukčije školske kalendare

Većina škola (67,11 posto) odabrala je prvi ponuđeni kalendar po kojemu zimski odmor za učenike počinje 23. prosinca i traje do 10. siječnja, a proljetni počinje 10. travnja i završava 17. travnja, s tim da nastava počinje 20. travnja.

Drugi po izboru je četvrti ponuđeni kalendar, koji je odabralo više od 30 posto škola (33,38 posto, odnosno 451 škola). U izboru tog modela školskog kalendara prednjače Varaždinska, Zadarska, Istarska i Krapinsko-zagorska županija. Taj kalendar uključuje jesenski odmor 30. i 31. listopada, s tim da nastava počinje 4. studenoga, a zimski odmor dijeli se u dva dijela - prvi dio počinje 23. prosinca i traje do 3. siječnja, a drugi dio zimskoga odmora traje od 24. do 28. veljače. Proljetni odmor počinje 9. travnja i završava 10. travnja, s tim da nastava počinje 14. travnja.

Pisana slova u drugom razredu, geografija od bližeg prema daljem

Glavna promjena koju roditelji i učenici mogu očekivati u novoj školskoj godini svakako je manje učenja činjenica, s obzirom na to da se fokus stavlja na sam proces učenja i razvoj kompetencija poput rješavanja problema. Jedna od konkretnih promjena za osnovnoškolce je i prebacivanje svladavanja pisanih slova u 2. razred pa će prvašići odsad učiti pisati samo tiskana slova.

Ključna promjena u nastavi geografije uvođenje je poučavanja od bližeg prema daljem, za razliku od dosadašnjega obrnutog sustava. Tako će učenici petih razreda od sada učiti o zavičaju i Hrvatskoj, a osmaše čeka gradivo o svijetu i svemiru.



Promjene će se osjetiti i u obrađivanju lektirnih naslova pa tako učenici više neće učiti napamet činjenice o književnom djelu, nego će debatirati, raditi u grupama ili stvarati igrokaz na temu pročitanog djela. Na informatici učenici više neće učiti o razvoju računala nego će programirati i učiti o sigurnosti na internetu. Na glazbenom će stvarati vlastite kratke glazbene brojeve, a na likovnom ih kao novost očekuju suvremeni digitalni alati za stvaranje animacije.

Mijenja se i način ocjenjivanja

Kurikularna reforma novosti donosi i u načinu ocjenjivanja. Odgojno-obrazovni ishodi navedeni u predmetnim kurikulumima osnova su za kriterijsko vrednovanje te se i na taj način učiteljima, učenicima, ali i roditeljima daje jasnija slika što se očekuje da učenici ostvare u određenom nastavnome predmetu. Kriterijsko ocjenjivanje, ističe ministrica, omogućit će i bolju poveznicu prema državnoj maturi, koja će isto tako imati kriterije po kojima treba ocjenjivati. "Već sada uočavamo da više neće biti toliko uspjeha 5,0. Jer kada imate kriterije možete i vrednovati, što je jako važno", kazala je Divjak.