OPG Pendo: Jedino ekološko gospodarstvo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

OPG Pendo iz Banića jedino je ekološko gospodarstvo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Proizvodi sezonsko voće i povrće. U posljednje vrijeme gospodarstvo se potpuno okrenulo biodinamičkoj poljoprivredi. Za zaštitu usjeva Pende ne upotrebljavaju nikakvu kemiju. 

Sve je počelo zbog bolesti u obitelji, što je zahtijevalo drukčiji režim prehrane, nastavilo se kao hobi, a sada je već deset godina ozbiljno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. U obitelji Pendo kažu da nisu izmišljali ništa novo, nego su se jednostavno vratili uzgoju autohtonih proizvoda, kako su to radili njihovi preci. Najveći problem bio je prikupiti sjeme starih sorti.

- Vrlo je važna stvar kad ljudi shvate da ekološki proizvod nije pomidora od sto kila, nego ona može imati i flekice i te stvari ali je bitna nutritivna vrijednost, koju je teško postići na normalni način, bez umjetnih gnojiva, bez kemikalija i nekakvih stvari i kad uspiješ dobiti krug od 40 - 50 ljudi koji imaju povjerenja u tebe, kad  im doneseš i tu blitvu koja nije zeleno plava i velika, i on je zadovoljan, kad te poslije nazove i reče ti da je to fantastično, druga je priča, objašnjava Ivo Pendo

- Ove godine su masline jako dobro rodile, mi smo stalno u suradnji s agronomskom službom, tako da ove godine nismo trebali nikakvim sredstvima polijevati ništa, jedino što smo napravili to je dohrana preko lista s preparatom od algi. Radimo razne proizvode, recimo smokve u maslinovu ulju su jako dobre i korisne za probavu, pa onda  razne macerate i razne kreme na bazi takvih macerata, ljekovite biljke iz našeg kraja u maslinovu ulju se drže 10 dana, doda se macerat i propolis unutra i evo ga, krema je tu. Mi imamo i svoje pčele, tako da imamo i svoj propolis i svoj vosak, ističe Marija Pendo.

Kao nastavnica u Osnovnoj školi Slano, Marija Pendo o važnosti ekološke proizvodnje poučava i najmlađe u ekoškoli.

U usporedbi s ekoproizvodima, oni genski modificirani kojima je preplavljeno naše tržište nemaju ni okusa, ni mirisa. Zato ekološka proizvodnja nije pomodarska. Ona je, potvrđuju to u Banićima, u Dubrovačkom primorju, povratak izvorištu, i kad je riječ o sjemenu i sadnicama, ali i o načinu uzgoja.

Proizvodnja je specifična i zbog malih, usitnjenih parcela koje imaju u Banićima i u Čepikućama. Zato većinu povrtlarskih kultura proizvode u Stonskom polju. U ekološkoj proizvodnji poseban je i način gnojidbe.

- To se i prije radilo. Ljudi bi zasadili grašak ili grahorice koje privlače dušik u zemlju i ljekovite biljke, to se zasije, pa pokosi, smrvi u sitno, nakon toga ima jedan pripravak biodinamički kojim se poprska i to se ubaci u zemlju, i to je najbolje gnojivo koje postoji. To su naši stari sve prije znali, kakav je mjesec, što je dobro u ovo vrijeme, što je u ono, oni su to unutra intuitivno imali, a naš se odnos s prirodom malo izmijenio. Tako da moramo ponovo ispočetka učit neke stvari, smatra Marija Pendo.

Zanimljiv je i način prodaje njihovih proizvoda.

- Ne možete svaku godinu imati isto. Neke kulture bolje prođu, sve ovisi o vremenskim prilikama, zapravo kao i svaka proizvodnja totalno si ovisan o vremenu, i na te stvari ne možeš utjecati, kaže Ivo Pendo.

- Radimo dostavu tjedno eko košarice, ljudi koji su zainteresirani.  Imamo jednu Viber grupu, oni još dodaju svoje prijatelje i to tako ide, kaže Marija Pendo.

- Postoje restorani s kojima smo izuzetno zadovoljni, koji stoje iza nas, koji nas pokrivaju, i ti kupci, objašnjava Ivo Pendo. 

Što proizvedu, to i prodaju, ljudi sve više traže zdravu hranu. Takvi su proizvodi, srećom, sve više na cijeni i u restoranima, turisti traže prirodno i autohtono.

A da bi se uspjelo, svi u obitelji trebaju raditi. Sedamdesetdvogodišnja baka Nike, ručno uklanja korov. 

- Često često, evo mi smo ovo tek posadili i prije raste korov nego ovo što smo posadili, tako da to treba pratiti, kaže Nike Kola, Banići.

Posebno im je, kažu, bio važan poticaj iz europskih fondova.

- Uspjeli smo ući u potporu za male OPG- ove, 15 tisuća eura u tri faze, i to je izvrsna stvar. Zapravo, raditi ovakav način proizvodnje ne možeš uspjeti bez konstantnih ulaganja. U ovoj prvoj fazi smo dobili male alatke. Druga faza je, kao što vidite, radi se zid, i nakon toga će ići ograda, jer na žalost, vremena su takva da je divljih svinja sve više i na žalost, bez hlada, bez vode, bez ograde neke stvari se ne mogu raditi. I kad završimo s ogradom kreće treća faza, nabavka kultivatora priključaka i svega i to bi trebali do prosinca riješiti, smatra Ivo Pendo.

Takvu proizvodnju, u granicama svojih mogućnosti, nastoji pratiti i lokalna zajednica.

- Naročito sezonsko povrće tipa patate, pomidore, tikvice, češnjak, luk,  to se može prodat koliko god se proizvede. E sad ako imamo tržište, znači ima potražnja a nema dovoljno ponude. Mislim da mi tu možemo pomoć, jer mi smio spremni raditi nekakve kružne olakšice, tako da ako bi restorani uzimali od lokalnih OPG-ova hranu mi bi ih oslobodili jednog dijela poreza na potrošnju. Takvim mjerama bi stvorili jedan šušur u čemu bi se svi mogli naći u tom poticajnom dijelu. Naravno županija ima mikro kredite, ima određeni poticaje kroz poljoprivredni sektor, ima država svoje poljoprivredne poticaje. Malo su oni čudni kad je u pitanju općina Dubrovačko primorje, jer su prilagođeni velikim proizvođačima, za velike hektare, ističe Nikola Knežić, načelnik općine Dubrovačko primorje.

Ali to je posebna tema. Baš kao i nastojanje te općine vezano za izgradnju vodovoda do još pet, šest udaljenih sela koja nemaju vodu. Tek nakon toga moglo bi se razmišljati o sustavnijem bavljenju ekološkom poljoprivredom koja bi, uz razvoj stočarstva, mogla biti pravi put revitalizacije sela u zaobalnom dijelu Dubrovačkog primorja. I šire.