Analiza političke igre "crno zlato" na Bliskom istoku

Cijene nafte stabilizirale su se nakon šoka izazvanog napadom na naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji. Ti napadi izazvali su požare i prepolovili proizvodnju, što pogađa svjetsku opskrbu naftom. Odgovornost su preuzeli jemenski hutisti, no SAD optužuje Iran koji optužbe odbacuje. A nakon prijetnje vojnom intervencijom protiv Irana, kojega smatra krivcem za napad na ta postrojenja, ratnu retoriku ublažio je i američki predsjednik Donald Trump.

Američko povlačenje iz iranskog nuklearnog sporazuma i pooštravanje sankcija Iranu unijelo je napetost u odnose Washingtona i Teherana. No rušenje američkog drona u lipnju i sada napad na naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji dovode ih na rub rata.

Jemenski šijitski pobunjenici hutisti preuzeli su odgovornost za napad, ali SAD sumnja da iza njega stoji Iran.

Hutisti se već pet godina u Jemenu bore protiv vojne koalicije koju predvodi Saudijska Arabija. Ta kontroverzna sunitska monarhija, najveći proizvođač i izvoznik nafte, važan je američki saveznik i veliki rival Irana. Teheran na pregovore s Trumpom ne pristaje.

Rusija poziva na suzdržanost i protivi se mogućoj odmazdi za napade na Saudijsku Arabiju. U Zaljevu ionako ima dovoljno problema i veliki sukob zasigurno bi bio katastrofa, stav je Rusije.

Javio se i Vladimir Putin koji Saudijskoj Arabiji nudi rusko naoružanje za protuzračnu obranu kako bi zaštitili pogone za proizvodnju nafte. Istodobno, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg optužuje Teheran da destabilizira cijeli Bliski istok.



O krizi na Bliskom istoku govorilo se i u emisiji HRT-a Tema dana. Novonastalu situaciju analizirali su stručnjak za sigurnosnu politiku s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu docent doktor znanosti Robert Barić te naftni stručnjak Miro Skalicki.

Tko je kriv za napade na naftna potrojenja u Saudijskoj Arabiji?

- Definitivno je utvrđeno da to nisu bile samo bespilotne letjelice nego kombinacija bespilotnih letjelica i krstarećih projektila. Kad se uzme u obzir smjer u kojem su te letjelice letjele i kako su prišle cilju, a jedna je pala i nađena neoštećena, očito je da su lansirane ili iz Irana ili čak iz Iraka. Huti su udaljeni 800 km od mjesta pogotka i nemaju takvu tehnologiju i sredstva. Prema tome može se s velikom vjerojatnošću tvrditi da je to napravio Iran, smatra Barić.

Pogođena su potrojenja naftne kompanije Aramco, koliko je značenje te kompanije u globalnom naftnom biznisu?

Značenje te kompanije je relativno veliko. Saudijska Arabija drži oko 10% svjetskog tržišta nafte. Oni su danas broj 2 po proizvodnji, broj 1 kao izvoznik, a što se tiče rezervi , što je izuzetno bitno, oni su broj dva u svijetu iza Venezuele. Saudijska Arabija dnevno proizvodi 10 milijuna barela nafte. Ako to stavimo u tone onda Saudijska Arabija proizvodi 500 milijuna tona nafte godišnje, što je dnevno 1,5 milijuna tona. Za usporedbu, Hrvatska troši godišnje 2,5 milijuna tona, dakle Saudijska Arabija proizvede za dan i pol ono što svi u Hrvatskoj potroše godišnje, rekao je Skaliciki.

Što je još Barić rekao o Bliskom istoku, SAD-u i Rusiji, a Skaliciki o naftnom biznisu doznajte u videoprilogu.