Vršnjačko nasilje na društvenim mrežama - što učiniti?

Je li se vršnjačko nasilje s ulice preselilo na društvene mreže, koliko je društvo svjesno ozbiljnih posljedica takvog oblika nasilja, i što se radi da bismo spriječili nasilje mladih na internetu, neka su od pitanja koja su analizirana jutros u emisiji U mreži Prvog.

U emisiji su gostovali psihologinja i predsjednica udruge "Hrabri telefon" Hana Hrpka, voditelj osječkog Centra za nestalu i zlostavljanu djecu Tomislav Ramljak, i pedagoginja u zagrebačkoj Osnovnoj školi Zapruđe Izeta Colarić.

- Iskustva Hrabrog telefona već 15 godina govore u prilog tome od kada smo se počeli baviti sigurnošću djece na internetu, istaknula je Hrpka. Primjećujemo sve više poziva vezano uz "cyber bullying". Primjećujemo da se sve više nasilja koje se odvija u školi, u okolici škole, na putu do škole, čak i za vrijeme nastave i nakon nastave - prenosi na internet, na društvene mreže.

Dodala je da može potvrditi činjenicu da nasilje među djecom selimo na internet i društvene mreže.

- To nam daje informaciju koliko se to širi i koliko je to rasprostranjeno u odnosu na razdoblje prije 20 godina.

Colarić je potvrdila da je i ona, nažalost, često svjedokinja toga.

- Postoje dvije mogućnosti. Jedna je kad učenici zlostavljaju jedni druge za vrijeme škole pa je to prepoznato, ili fotografiraju jedni druge u nekim situacijama bez odobrenja. Druga je, kad roditelji to prepoznaju da se događa u kvartu, u školi. Nevolja je u tome što je to onda obično već eskaliralo. Roditelji nisu educirani. Odnosno roditelji to vrlo često doživljavaju kao ja sam jako sretan, sretna jer moje dijete nije na cesti, moje dijete je u kući pa što mu se može dogoditi?

Ramljak je rekao da Centar intenzivno radi baš na tom polju prevencije i da je situacija jednaka u cijeloj Hrvatskoj. Kako su djeca počela koristiti tehnologije, posebice društvene mreže za komuniciranje odnosno socijalizaciju bilo je za očekivati porast vršnjačkog nasilja, istaknuo je.

Rekao je da bi jedna emisija bilo malo da bi se naveli svi primjeri ovakvog zlostavljanja.

- Djeca su vrlo maštovita, pogotovo kod vršnjačkog nasilja. Najčešće je isključivanje iz različitih grupa, ismijavanje, otvaranje lažnih profila i najteži oblik je distribucija provokativnih fotografija pogotovo kad dolazi do prekida u nekim ljubavnim vezama i tu se najčešće prijavljuju slučajevi da je došlo do otkrivanja različitih fotografija koje nisu baš primjerene za djecu da budu na internetu.

Kako roditelji mogu prepoznati vršnjačko nasilje, što se sve može poduzeti kao preventiva te koliko roditelji ozbiljno doživljavaju ovaj problem, pogledajte u snimci emisije.