Odbor za pravne poslove EP-a zaustavio kandidate iz Mađarske i Rumunjske

Odbor za pravna pitanja Europskog parlamenta odbio je kandidate za Europsku komisiju iz Mađarske i Rumunjske zbog sumnji u sukob interesa. Riječ je o Mađaru Laszlu Trocsanyiu i Rumunjki Rovani Plumb.

Danas u Europskom parlamentu počinju saslušanja kandidata za nove povjerenike Europske komisije, o čemu će umnogome ovisiti hoće li kolegij povjerenika biti formiran prije isteka mandata sadašnjeg tima.

Saslušanja su predviđena od ponedjeljka, 30. rujna, do utorka, 8. listopada. Prvi je na redu u ponedjeljak popodne Slovak Maroš Šefčovič, koji je kandidiran za potpredsjednika za međuinstitucionalne odnose. 

Saslušanje Dubravke Šuice, hrvatske kandidatkinje za potpredsjednicu Europske komisije (EK) za demokraciju i demografiju, predviđeno je u četvrtak, 3. listopada, navečer.

Odbor za pravne poslove Europskog parlamenta u ponedjeljak je ponovno zaustavio kandidature dvoje povjerenika i Mađarske i Rumunjske i zaključio da nisu prikladni za dužnost za koju su kandidarani, priopćeno je iz Parlamenta. 

Rumunjska socijaldemokratkinja Rovana Plumb, koju je novoizabrana predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predložila za povjernicu za promet, te Mađar Laszlo Trocsanyi iz Europske pučke stranke, predložen za povjernika za proširenje po drugi put u nekoliko dana su dobili negativno mišljenje Odbora za pravne poslove zbog sukoba interesa. Riječ je o presedanu jer se nikad do sada nije dogodilo da već u toj fazi kandidati za povjerenike naiđu na prepreke i prije samog saslušanja.  

Sada bi predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli trebao pozvati Ursulu von der Leyen da se izjasni što kani poduzeti s obzirom na novonastalu situaciju. 

Predloženi povjerenici moraju ispuniti deklaraciju u kojoj trebaju navesti sve dužnosti koje su obavljali u posljednjih 10 godina, financijske interese koji bi mogli upozoravati na sukob interesa te članstvo u tijelima koja mogu utjecati na obavljanje dužnosti povjerenika. To nije imovinska kartica i ne postoji obveza prijavljivanja sve imovine koju kandidat ima. No dužan je, primjerice, prijaviti dionice koje eventualno ima u nekoj tvrtki, a čije bi poslovanje možda moglo imati veze s Europskom komisijom, poput dodjele državnih potpora i slično.

Odbor za pravna pitanja ima ovlasti suspendirati saslušanje predloženih povjerenika ako postoji sumnja u sukob interesa. U ovom trenutku nije jasno što će se dalje događati u vezi s tom suspenzijom. Predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli rekao je da će tražiti objašnjenja od Odbora za pravna pitanja.

Prema parlamentarnoj proceduri, Odbor za pravna pitanja može predložiti kandidatima o kojima je riječ da se odreknu svojih financijskih interesa zbog kojih je ustanovljen sukob interesa, zatražiti promjenu resora koji im je dodijeljen ili ih proglasiti "neprikladnima" za povjerenika. Odbor za pravna pitanja sastat će se u ponedjeljak, nakon čega bi moglo biti jasnije što će se dalje događati.

Ovisno o resoru, kandidati će biti saslušani pred više odbora ili, poput povjerenika za proširenje, samo pred jednim - odborom za vanjsku politiku.

Dubravku Šuicu saslušat će članovi odbora za ustavna pitanja, s tim da će im se pridružiti članovi odbora za rad i socijalna pitanja.

Kao dio postupka saslušanja svi kandidati dobili su upitnik na koji su u pisanom obliku već odgovorili i ti su odgovori objavljeni. Svako saslušanje traje tri sata. Kandidat za povjernika na početku ima 15 minuta za uvodno obraćanje. Zatim slijede pitanja članova parlamentarnih odbora. Postavljanje pitanja može trajati minutu, a za odgovor su predviđene tri minute. Moguća su i dodatna pitanja. 

Nakon saslušanja sastaju se koordinatori zastupničkih klubova, koji iza zatovorenih vrata glasuju o kandidatu. Za zeleno svjetlo potrebna je dvotrećinska većina koordinatora. Ako nema dvotrećinske većine, moguća se dodatna pitanja u pisanom obliku, novo saslušanje ili prepuštanje nadležnom odboru da glasuje. U tom slučaju potrebna je obična većina članova odbora.

Konferencija predsjednika parlamentarnih odbora 15. listopada ocijenit će ishode svih saslušanja i dostaviti svoje zaključke Konferenciji predsjednika Europskog parlamenta, koju čine predsjednik EP-a i šefovi zastupničkih klubova. Ona donosi konačne procjene i odlučuje koji su kandidati zadovoljili, za koje se traži novo saslušanje, a za koje novi alternativni kandidati. To bi se trebalo dogoditi 17. listopada na Konferenciji predsjednika EP-a. Bude li potrebno dodatno saslušanje ili saslušanje alternativnih kandidata, to će se organizirati 14. i 15. listopada.

Glasovanje o cijeloj EK predviđeno je 23. listopada na plenarnoj sjednici u Strasbourgu i, ako sve prođe u redu, nova komisija preuzima dužnost 1. studenoga. U suprotnom, sadašnja komisija nastavlja raditi dok se ne dovrši izbor nove.

EP na plenarnoj sjednici može odbaciti cijelu komisiju, ali ne može pojedine kandidate za povjerenike. Ako na saslušanju netko od kandidata ne zadovolji zastupnike, novoizabrana predsjednica može tražiti zamjenskog kandidata ili, pak, riskirati i ići na plenarno glasovanje, s mogućnošću da padne cijela ekipa.