Dinara se vraća u život

Dinara se vraća u život! I to zahvaljujući projektu zaštite prirode i bioraznolikosti dinarskih pašnjaka teškom milijun i 300 tisuća eura. Više od polovine novca stiže iz Europske unije. Na projektu rade Udruga Biom i Lokalna akcijska grupa Cetinske krajine. Dakako, u suradnji sa stočarima.

Cilj projekta je obnoviti i dugoročno očuvati pašnjake jer su - kao dio ekološke mreže Natura 2000 - važni ne samo za nas, nego kao i značajan toponim na karti europske bioraznolikosti.

Čak 250 ovaca jednoga od najvećih stočara u Cetinskoj krajini, a takvi su sve rjeđi, možda su i posljednje što će ih Rumin vidjeti. A, ne baš tako davno, ne samo da se isplatilo, nego bi se i zaradilo.

- Svaka obitelj je imala cca 30-50, pa i do 100 sitne i do 10-ak krupne stoke. Bio je svaki kutak obrađen, ovdje gdje smo sad nije bilo nijednog šumarka, rekao je Dražen Kekez iz Sinja.

Ali, bilo je - pašnjaka. No, ono što je nekad bilo, sad se izgleda - samo spominjalo. Pašnjake je nužno obnoviti i dugoročno očuvati. Ali, i održivo koristiti.

- Naš cilj nije samo vratiti pašnjake na područje Dinare nego ljude i stočarstvo također. Jako nas veseli što ćemo kroz projekt nabavit jedno projektno stado koje ćemo dat u najam nekome od lokalnih stočara, nadamo se mlađoj obitelji koja će se time baviti. Stočari s našeg područja najbolje znaju koliko je nekad ispaša na ovom području značila i koji sve problemi nastaju s njezinim nedostatkom i time što priroda zarasta, rekao je Zdravko Budimir iz Udruge BIOM - PU Sinj.

- Dinara je specifična. Od velikih razmaka nadmorske visine do različitih tipova staništa. Od krajnje degradiranih, čak erodiranih travnjaka, sačuvanih šuma i sveukupno je velika bioraznolikost. Nije cilj očuvanja bioraznolikosti osobito na ovom području očuvati samo jedan tip staništa već pokušati očuvati što više različitih tipova staništa među kojima su nam travnjaci posebno bitni jer se oni najintenzivnije gube zbog nestanka stoke, rekao je Ivan Budinski iz Udruge BIOM - PU Sinj.

A Hrvatska ih se obvezala očuvati čak 15.000 hektara. Od obnove bunara i pojilišta do uređenja protupožarnih putova. A pune ruke posla imat će i agronomi.

Održavanje ruralnih sredina Europa, kroz razne mjere, rado i obilato financijski podupire. No, na poljoprivrednim gospodarstvima o tome nerijetko znaju malo i ništa. Ali - ne zadugo! Jer, u nepune četiri godine u planu su i edukacije te, osim borove, krčenje i često nepregledne -  šume propisa.