Godišnjica raketiranja Banskih dvora

Na današnji dan, 7. listopada 1991. godine, JNA je raketirala Banske dvore pokušavajući ubiti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana. U trenutku napada pregovarao je s legalnim predsjednikom Predsjedništva SFRJ Stjepanom Mesićem i predsjednikom Saveznoga izvršnog vijeća, zapravo jugoslavenskim premijerom, Antom Markovićem. Nedugo uoči raketiranja izašli su iz pogođene dvorane.



Dva bojna zrakoplova JNA 7. listopada 1991., malo poslije 15 sati, raketirala su Banske dvore. Od šest ispaljenih raketa dvije su pogodile Banske dvore, a ostale su pogodile zgrade u njihovoj blizini. Dio krova Banskih dvora bio je razrušen, oštećeni su pročelje i gotovo sve prostorije.

Tada je ocijenjeno da je riječ o atentatu na predsjednika Tuđmana jer je napad vođenim raketama ponajprije bio usmjeren na predsjednikove radne prostorije. U zgradi nitko nije poginuo, ali ranjeno je nekoliko ljudi.



Napad na Banske dvore izveden je uoči isteka moratorija Europske zajednice na odluku Hrvatskog sabora o osamostaljenju Republike Hrvatske te tijekom općih napada JNA na Vukovar, Vinkovce, Osijek, Pakrac, Sisak, Karlovac, Gospić, Otočac, Zadar, Šibenik i Dubrovnik.

Dan nakon tog pokušaja ubojstva Hrvatski je sabor proglasio neovisnost države i taj se dan obilježava kao sutrašnji praznik - Dan neovisnosti.



U povodu 28. godišnjice raketiranja Banskih dvora premijer Andrej Plenković položio je vijenac na spomen-ploču na zgradi Vlade. Uz njega su bili potpredsjednici Vlade Damir Krstičević i Davor Božinović te ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

- Danas, 7. listopada, obilježava se 28 godina od dana kada je JNA, u jeku velikosrpske agresije, raketirala Banske dvore s jasnim ciljem i pokušajem likvidacije tadašnjega vodstva države, Republike Hrvatske, u trenutku kada je trajao intenzivan napad na brojne hrvatske gradove, sela, hrvatski teritorij. Bio je to prekretnički trenutak. Srećom hrvatsko državno vodstvo na čelu s predsjednikom Tuđmanom je preživjelo ovaj napad, ali nakon toga je uslijedila ključna, definitivna odluka Hrvatskoga sabora koji je na tajnom zasjedanju u zgradi INA-e primijenio odluke Hrvatskoga sabora od 25. lipnja i raskinuo sve državnopravne odnose i veze sa strukturama bivše države. Stoga je i ovaj dan važan, važan je u kontekstu poštovanja prema Domovinskom ratu, prema hrvatskim braniteljima, prvom predsjedniku Tuđmanu te jasno izraženoj volji hrvatskoga naroda na referendumu 1991. za stjecanjem nezavisnosti, samostalnosti, suverenosti i u konačnosti međunarodnog priznanja, poručio je premijer nakon što je položio vijenac na spomen-ploču na zgradi Vlade.




U povodu Dana neovisnosti Republike Hrvatske u Velikom Trgovišću, rodnom mjestu prvog hrvatskog predsjednika, u 18 sati će se održati Svečana akademija u Spomen-školi dr. Franje Tuđmana. Govorit će ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, državni tajnik u Ministarstvu obrane Zdravko Jakop i general u miru Stjepan Adanić.



Povjesničar i voditelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata dr. sc. Ante Nazor u emisiji Dobro jutro, Hrvatska prisjetio se tih teških, ali i ponosnih dana prije 28 godina.

- Činjenica jeste da su napad izveli posebno obučeni piloti. Na današnji dan prije 28 godina isticao je moratorij na ustavnu odluku Hrvatskoga sabora o proglašenju suverene i samostalne RH. Očito je da se znalo da će se u Banskom dvorima sastati Tuđman, Marković i Mesić, tako da su na jednom mjestu bile sve te potencijalne mete. Glavna je meta, naravno, bio predsjednik Tuđman. Jer ako je vjerovati informacijama koje su dobile hrvatske službe par dana prije napada, u Beogradu je održan sastanak na kojem se zaključilo da Tuđman mora nestati milom ili silom i da je to rješenje za, kako su to oni nazvali, krizu u SFRJ. Znači, drugim riječima - Tuđmana treba ubiti. Na današnji dan prije 28 godina to su i pokušali, rekao je Nazor.




Dan nakon raketiranja Banskih dvora, 8. listopada 1991., donesena je povijesna odluka Hrvatskog sabora kojom su raskinute sve državnopravne veze s bivšom Jugoslavijom. U Studiju 4 te je događaje komentirao akademik Željko Reiner, potpredsjednik Sabora RH.



Reiner je podsjetio da je odluku od raskidanju svih državnopravnih odnosa s bivšom državom donio Hrvatski sabor još 25. lipnja 1991.

- Pod pritiskom međunarodne javnosti koja nam tada nije bila sklona, Hrvatska je tu odluku morala odgoditi za tri mjeseca. Devet sati prije isteka tog roka došlo je do pokušaja atentata na prvog hrvatskog predsjednika i državni vrh Hrvatske, prisjetio se potpredsjednik Sabora RH.