Božinović u Dnevniku o situaciji s migrantima i razgovoru u Luksemburgu

O sastanku u Luxembourgu i situaciji s migrantima, u središnjem Dnevniku HTV-a govorio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

- Danas nije trebao biti postignut klasičan dogovor između članica EU-a. Predstavljena nam je deklaracija koju su ove četiri zemlje sastavile (Njemačka, Francuska, Italija i Malta op.a.). Razgovaralo se i sve tri rute kojima migranti ulaze u Europu, rekao je među ostalim ministar unutarnjih poslova Davor Božinović gostujući u Dnevniku HTV-a.

- Mi smo stavili naglasak na istočnomediteransku rutu i na neprihvatljivu činjenicu da ljudi bez dokumenata prelaze granice  i dolaze do granice RH. Naš je cilj da sve zemlje, a ne samo one koje su na ruti, pa i one koje su kandidati, moraju preuzeti odgovornost i paziti na svoje granice jer je ovo problem koji nadilazi bilo koju državu pojedinačno.

Kakva su očekivanja od Hrvatske vezano uz primanje migranata i izbjeglica?

- Od Hrvatske se ništa ne očekuje više nego što daje i što može. U ove dvije godine smo primili oko 250 ljudi, neki koji su dobili azil su otišli dalje. Hrvatska je pokazala solidarnost, rekao je među ostalim ministar unutarnjih poslova.



Ministar unutarnjih poslova na sastanku u Luxembourgu

Među članicama EU-a postoji razumijevanje da je potreban sveobuhvatan pristup za sva tri migrantska smjera - istočnomediteranski, srednjemediteranski i zapadnomediteranski, izjavio je u utorak u Luxembourgu ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Ministri unutarnjih poslova zemalja članica sastali su se u utorak u Luxembourgu, a na dnevnom redu je i pitanje migracija. Između ostaloga, razgovara se i o privremenom mehanizmu spašavanju migranata na moru, koji su 23. rujna dogovorile četiri zemlje - Njemačka, Francuska, Italija i Malta. Riječ je o srednjemediteranskoj migrantskoj ruti.

Dogovor ne predviđa kvote nego bi zemlje članice koje to žele na dobrovoljnoj osnovi prihvatile migrante spašene na moru. Finsko predsjedništvo EU-a želi da se taj mehanizam proširi na 20-tak zemalja.

- Ja bih istaknuo, bez obzira na to što je ova inicijativa usmjerena na srednjemediteranski smjer, da su po prvi put razmatrana sva tri smjera i istočnomediteranski i zapadnomediteranski i mislim da je postignuto razumijevanje da nam treba sveobuhvatni pristup, rekao je ministar Božinović.

- Postoje države, među kojima je i Hrvatska, koje od početka ukazuju na važnost istočnomediteranskog smjera jer njime dolazi najveći broj migranata i, u konačnici, mi smo država koja među državama članicama EU-a nakon Grčke i Cipra trpi najveći pritisak, istaknuo je Božinović.

- Ono što je naš fokus i što smo u ove dvije godine uspjeli iskomunicirati jest da je ruta koja ide preko Hrvatske potencijalno ona kojom može doći najveći broj migranata. Mi tome svjedočimo svaki dan i siguran sam da je ta poruka postala jasna svima, pa i onima koji to u početku nisu čuli, rekao je Božinović odgovarajući na upit hoće li se i Hrvatska pridružiti tom dogovoru s Malte.



Grčka i Cipar na udaru

Grčka je, prema podacima UN-a, ponovno postala glavni ulaz za migrante - od početka ove godine u tu je zemlju stiglo preko 45 tisuća migranata. U kolovozu ove godine zabilježen je najveći mjesečni broj dolazaka od 2016. godine kada je zahvaljujući dogovoru EU-a i Turske drastično smanjen broj migranata preko istočnomediteranske rute. S druge strane, u odnosu na broj stanovnika najveći pritisak sada trpi Cipar.

Božinović je rekao da će jedan od važnijih prioriteta sljedeće Europske komisije biti pronaći odgovarajuće rješenje za sve migrantske rute, koje nisu identične, ali se u konačnici sve svodi na isto, "a to je kako zaštititi vanjske granice EU-a i kako sve institucije i sve države pripremiti na okolnosti koje će Europu učiniti sve spremnijom za eventualno novi val, jer je svima jasno da se 2015. i 2016. godina ne smiju ponoviti".

- Nešto se mora napraviti na sve tri migrantske rute, moraju se uključiti sve zemlje koje jesu članice EU-a i one koje nisu jer izazov je za sve isti, naglasio je Božinović.

Njemački ministar upozorava na opasnost od ponavljanja 2015.

Slično je rekao i njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer, koji je upozorio na opasnost ponavljanja kaotičnog priljeva migranata 2015. koji je Unija dočekala posve nespremna.

- Ako pustimo da se zemlje na vanjskim granicama EU-a brinu same za sebe, nikad nećemo imati zajedničku politiku azila, ako nema takve zajedničke politike, postoji opasnost od nove nekontrolirane imigracije diljem Europe. Vidjeli smo to ranije i ne bih želio da se ponovi, rekao je Seehofer po dolasku na sastanak.

Slovenija nezadovoljna najavom Austrije o produljenju pojačane granične kontrole

Slovenski ministar unutarnjih poslova Boštjan Poklukar u Luksemburgu je razgovarao s austrijskim ministrom unutarnjih poslova Wolfgangom Peschornom koji mu je rekao da Austrija produljuje važenje odluke o kontroli austrijsko-slovenske granice koja je prvotno uvedena zbog ilegalnih  migranata.

Novo šestomjesečno razdoblje kontrole nakon što ga potvrdi EU važilo bi od idućeg mjeseca.