Aleksić: Tužite banke, dobit ćete svoj novac

Hrvatski sabor i danas je sjednicu počeo iznošenjem stajališta klubova zastupnika o temama izvan dnevnoga reda. Saborski zastupnik  Ivan Lovrinović (PH) izjavio je u srijedu u Saboru kako je došlo do pravog "preporoda" kune u zaduživanju hrvatskih građana, te da je država jedini sektor koji i dalje forsira zaduživanje uz valutnu klauzulu.

Prije pet godina, kuna je u ukupnim kreditima banaka sudjelovala samo sa 26 posto, a sredinom ove godine njen udjel je porastao na 42 posto, u isto vrijeme, udjel deviznih kredita u ukupnim kreditima, u koje se ubrajaju i oni s valutnom klauzulom, pao je sa 74 na 58 posto, naveo je zastupnik u Hrvatskom saboru u vremenu rezerviranom za slobodne teme.

Kazao je kako se građani najviše boje kredita uz valutnu klauzulu, s obzirom na iskustva iz 'slučaja franak', pa se  njihov iznos smanjio sa 156 milijardi na 121 milijardu kuna.

Međutim, jedini sektor koji forsira dalje zaduživanje uz valutnu klauzulu je država, njoj su takvi krediti sa 12,6 milijardi u 2014. narasli na 22,4 milijardi kuna, naveo je Lorinović, tvrdedći da država, dakle Ministarstvo financija i Vlada "primarno podrivaju, narušavaju, monetarni suverenitet zemlje i povjerenje u kunu".




Goran Aleksić (Snaga) čestitao je svim građanima koji su se zaduživali u švicarskom franku na konačnoj pobjedi banaka. Početkom rujna na sudu smo dobiili konačnu potvrdu da su naši krediti ugovarani s nepoštenim ugovornim odredbama i o kamatnoj stopi i o valutnoj klauzuli, rekao je Aleksić, i pozvao sve koji su ugovarali takve kredite da se ne boje i da tuže banke.

Opetovano je pozvao premijera da ga primi na razgovor kako bi se vidjelo u kojem će smjeru ići Vlada, hoće li pripremiti zakonsko rješenje da ljudi ne bi morali ići na sudove. Ukoliko Vlada ne bude htjela predložiti zakon predložit ću ga ja ovdje svima vama, rekao je Aleksić.




Hrvoje Zekanović (Hrast) prozvao je Dubravku Šuicu zamjerivši joj što je na saslušanju za potpredsjednicu Europske komisije, umjesto na hrvatskom, govorila na engleskom jeziku. Smatra i da je njen stav o pobačaju u "velikoj kontradikciji" s onim što je formalno HDZ - demokršćanska stranka.

- Pa kada je u Europi, e onda će biti zagovaratelj pobačaja, a kada treba uzeti glasove konzervativnih glasača, e onda će se onako malo koketirati i sa zabranom pobačaja odnosno još jedanput će se prevariti hrvatski glasači", kazao je Zekanović.

Upitao je i kakav je, s obzirom da je koristila engleski, stav Dubravke Šuice prema hrvatskom jeziku i prema suverenosti države. "Jezik je bitna odlika suverenosti svake države pa tako i naše", zaključio je.

U slobodnim govorima jutros dominirale su dvije teme, jedna se može svrstati u kategoriju ljudskosti a druga je isključivo politička ili prema oporbi populistička.

Čekaju se vijesti s Atlantika, potraga intenzivirana

Prva je bila potraga za nestalim hrvatskim kapetanom na potonulom francuskom brodu Dinom Miškićem. Na početku sažetka te rasprave - apel zastupnika zastupnicima da uplate donacije kako potraga za našim kapetanom ne bi stala.

- Posebno napominjem da je obitelj Miškić jedna od obitelji koja je zadužena u kreditu sa švicarskim francima. Dakle ovo im je jedan novi brodolom u životu - imali su ga s frankom, sada imaju brodolom u pravom smislu te riječi - izjavio je Goran Aleksić, Klub neovisnih zastupnika - HSU - SNAGA.

- Pozivam vas sve da se uključite u kampanju, mi kao hrvatski zastupnici moramo pokazati da ćemo se boriti za svakog našeg čovjeka i da od naših ljudi nećemo odustati - poručio je Nikola Grmoja, Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista.





Politička tema odnosi se na najavu predsjednika Plenkovića da je jučerašnji Dan neovisnosti zadnji koji ćemo slaviti 8. listopada. Ta se je rasprava nastavila stankama i optužbama oporbe na račun HDZ-ove vlasti, koja kako kažu nema hrabrosti proglasiti isključivi gospodarski pojas na Jadranu. A rasprava je zapravo o novom Zakonu o Obalnoj straži koji se čeka već 12 godina, a Obalna je straža, ističe ministar obrane Damir Krstičević, jedna od sastavnica sustava domovinske sigurnosti.

- Pogledajte "Omiš", prototip novog obalno-ophodnog broda HRM-a

Zakonom se trebaju definirati poslovi Obalne straže te urediti postupanja vezana za nadzor morskog ribarstva, nadzor sigurnosti plovidbe, zaštitu morskog okoliša te zaštitu prirode i kulturne baštine.

Energetski sustavi u 2018. bili stabilni, a cijene na razini ili niže od europskog prosjeka
Hrvatski regulirani energetski sustavi su u 2018. godini funkcionirali stabilno i pouzdano, uz zadovoljavajuću sigurnost opskrbe energijom i prihvatljivu razinu kvalitete energetskih usluga, izvijestio je u srijedu u Hrvatskom saboru predsjednik Upravnog vijeća HERA-e Tomislav Jureković.

Predstavljajući Izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencija (HERA) za 2018. Jureković je naveo kako je se u prošloj godini dogodio pad potrošnje plina za 7 do 8 posto, što se ne može pripisati samo toplijoj zimi, nego se radi i o trendu na koji utječu mjere energetske efikasnosti.

Cijene energenata su bile stabilne, a krajem godine imale su i određen pad.
Generalno, cijene energije u Hrvatskoj su na razini europskog prosjeka, a u kućanstvima još uvijek i nešto niže, rekao je Jureković, navodeći kako je ta razlika između europskog prosjeka i hrvatskih cijena pogotovo izrazita u plinu.

Marko Sladoljev (Most) ne dijeli to mišljenje. Činjenica je da Hrvatska po kupovnoj moći nije prosječna, nego je ispod prosjeka, a u Unij vjerojatno predzadnja, kaže.

Damira Felaka (HDZ) zanima kako predsjednik Upravnog vijeća gleda na izgradnju terminala za ukapljeni plin na Krku, odnosno hoće li to doprinijeti smanjenju cijena te Hrvatskoj energetskoj neovisnosti.

Miro Totgergeli (HDZ) kazao je da je po cijenama električne energije za kućanstva Hrvatska na 26. mjestu među europskim zemljama. Za prodajna cijena plina rekao je da je u prošloj godini porasla za 0,8 posto u odnosu na 2017., iako je nabavna cijena bila 24 posto veća.