Vlada granicu za odlazak u mirovinu vratila na 65, HUP nezadovoljan

Vlada je uputila u Sabor izmjene Zakona o radu i pet pripadajućih zakona koji definiraju dob u kojoj je moguće zadržati se u svijetu rada te izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju kojima se na 65 godina života vraća granica za starosnu mirovinu i smanjuje penalizacija za ranije umirovljenje.

Vraćanje granice za starosnu mirovinu sa 67 na 65 godina života bio je jedan od zahtjeva referendumske inicijative "67 je previše" koja je za to prikupila više od 700 tisuća potpisa, a Vlada je ovim izmjenama, rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, u cijelosti preuzela njihove  prijedloge uvažavajući činjenicu da je neosporno prikupljen dovoljan broj vjerodostojnih potpisa.

- Unatoč tome što ćemo, poštujući volju više o 700 tisuća građana, prihvatiti prijedloge izražene kroz inicijativu, za vraćanje dobne granice za ostvarivanje starosne mirovine na 65 godina i prijevremene starosne mirovine na 60 godina života, Vlada ne odustaje od poticanja dužeg ostanka u svijetu rada i kasnijeg ostvarivanja mirovine. Naravno, za one osobe koje mogu i žele raditi nakon 65 godine života, tj. do 68. godine života te se, uz izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, predlaže i izmjena radnopravnih propisa u tom smislu, rekao je Aladrović. Na taj se način, istaknuo je, ublažavaju negativne posljedice i uspostavlja svojevrsna ravnoteža između zahtjeva građanske inicijative i osiguranja dugoročne održivosti mirovinskog sustav, kao i dugoročne adekvatnosti mirovina.

Izmjene zakona

Izmjenama Zakona o radu povećava se propisana dobna granica za prestanak ugovora o radu sa 65 na 68 godina života, a izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju predviđeno je da pravo na starosnu mirovinu ostvaruje osiguranik s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža umjesto važećih navršenih 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik bi ostvarivao kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, a sada je to sa 62 godine i 35 godina mirovinskog staža. Pravo na starosnu mirovinu dugogodišnji osiguranik ostvarivao bi sa 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža osiguranja u efektivnom trajanju, umjesto kada navrši 61 godinu života i 41 godinu staža.

Izmjenama se propisuje i polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine (penalizacija) od 0,2 posto umjesto od 0,3 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu. Produljuje se i prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene - umjesto 31. prosinca 2026. utvrđuje se rok 31. prosinca 2029. godine.

Izmjenama Zakona o državnim službenicima, Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju) temeljem izmjena Zakona o radu predlaže se povećanje dobne granicu za prestanak ugovora o radu (službe) po sili zakona s 65 godina života (i 15 godina mirovinskog staža) na 68 godina života, a tko želi moći će otići u mirovinu prije navršenih 68 godina života, uz sporazumni prestanak rada (službe) ili otkaz.

Majetić: Novi zakonski prijedlozi o radu i mirovinskom za poslodavce neprihvatljivi
Novi Vladini prijedlozi promjena zakona o radu i mirovinskom osiguranju za poslodavce i HUP su neprihvatljivi, jer ne donose nikakvu korist nikome, nego štoviše poslodavci vide samo štetu i nove troškove koji se pojavljuju s takvim prijedlozima, izjavio je glavni direktor HUP-a Davor Majetić.

Komentirajući današnji paket zakonskih prijedloga, Majetić je rekao kako država računa da bi kroz taj paket, ako ljudi ne idu u mirovinu sa 65 nego sa 68 godina, u 15 godina uštedjela oko 11 milijardi kuna.

- To su kalkulacije iz Vlade, a to znači da će to netko morati platiti, ne samo privatni poslodavci nego i država kao poslodavac. Zabrinuti smo što će nam to povećati troškove i smanjiti konkurentnost, jer ćemo imati nova opterećenja koja nismo planirali. I država će imati veće troškove, što znači da možemo očekivati možda nove poreze, i kao građani i kao poslodavci, da se to sve skupa plati, kazao je.

Dodao je da zbog svega toga poslodavci ne razumiju odluku Vlade, napominjući da Vladina odluka nema veze s referendumom, nego se obrazlaže time da bi sustav bio sigurniji i da bi ljudi imali veće mirovine, ali to se neće dogoditi.

- Novi prijedlozi zakona neće povećati mirovine niti će učiniti mirovinski sustav imalo sigurnijim, niti manje problematičnim. I opet nismo ništa napravili da riješimo taj sustav, rekao je Majetić.

Za idući tjedan je najavio obraćanje HUP-a medijima, Saboru i javnosti, jer HUP, kako je rekao, ne odustaje od svojih prijedloga, ni od toga da kaže kako je odluka Vlade kriva i loša.

Na pitanje koje nove troškove poslodavci vide osim eventualnih otpremnina, Majetić je kazao da je ključ promjene zakona koje je danas usvojila Vlada da radnik može raditi do 68 godina isključio svojom odlukom. To znači da više nema toga da nakon 65 godina radnik pregovara s poslodavcem želi li on da vi ostanete raditi ili ne, nego sada o tome odlučuje sam radnik bez pregovora s poslodavcem. Ako vas pak poslodavac ne želi, niti ste dovoljno produktivni, do 68 godine poslodavac mora s vama razgovarati ili se sporazumjeti ili vam dati neki otkaz, i tu su također novi troškovi za poslodavce, objašnjava glavni direktor HUP-a.

Tim više, dodaje Majetić, što sada država stimulira da radnik duže radi, jer bi radnici koji rade do 68. godine imali 20 posto veću mirovinu.

- S obzirom na stanje na tržištu rada i nedostatak radnika za očekivati je da će ljudi koji mogu htjeti duže raditi. No, sada je pitanje kakvo će nam biti gospodarstvo u idućim godinama, postoji i mogućnost recesije o kojoj se već priča, kao i opasnost da zbog svega toga plaće prestanu rasti onoliko koliko bi trebale, ili da se čak i smanje. Tu je i onda i pitanje zdravlja odnosno bolovanja ljudi koji rade jer već sad imamo situaciju da je do 50 posto bolovanja lažno i moguće je da ljudi nakon 65 godine dobar dio svog radnog vremena provedu na bolovanju na trošak poslodavca. I tu će biti dodatnih troškova koje sada ne možemo ni predvidjeti, zaključio je Majetić.