Hrvatska će pristupiti izjavi o suradnji u uspostavi europskog partnerstva za blockchain

Hrvatska će pristupiti izjavi o suradnji kojom se uspostavlja Europsko partnerstvo za tehnologiju lanca blokova (engl. blockchain), odlučila je u četvrtak hrvatska Vlada.

Vlada je, naime, zaključkom prihvatila tu izjavu te ovlastila ministra gospodarstva, rada i poduzetništva da je potpiše. Tehnologija lanca blokova - blockchain je tehnologija koja predstavlja baze podataka koje se lančano povezuju i osiguravaju kriptiranjem.

Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Darko Horvat ističe kako je blockchain tehnologija potpuno transparentna, imuna na manipulaciju, na korupciju, potpuno provjerljiva i provjerena. "Ono što se stvori kroz blockchain postaje nepromjenjivo i trajno zapisano.

Upravo zbog nepromjenjivosti podataka blockchain tehnologija je izuzetna. Kada se neki podatak jednom zapiše, on više nije izmjenjiv. Kada se pogriješi, napravit će se ponovna radnja kojom se prethodna poništiti, no obje radnje ostaju zapisane u blockchain tehnologiji", objašnjava Horvat.

Ističe kako je blockchain primjenjiv u svim granama industrije - energetici, zdravstvu, sigurnosnoj i financijskoj industriji, svim registrima podataka, itd.
"Iz naše perspektive ova tehnologija predstavlja potencijal, jer smo mala država s velikim brojem dobrog ICT kadra te bismo na blockchain platformi mogli i industrijski prosperirati", smatra Horvat.

Napominje kako je većina država članica EU-a potpisala povelju o Europskom Blockchain Partnerstvu, čime se stvara međunarodni prostor za razvoj i istraživanje te tehnologije te pristup fondovima od 300 milijuna eura koji će biti na raspolaganju svim članicama.

Po podacima iz obrazloženja, povelju su do sada potpisale 24 države članice EU, a koristi blockchain tehnologije su već prepoznale mnoge države članice. 
Pritom se iznosi da je je primjerice u Sloveniji otvoreno 13.000 radnih mjesta zbog direktne i indirektne povezanosti s razvojem blockchain tehnologije i projektima koji rade na tom razvoju.

Ističe se i kako je blockchain tehnologija nezamjenjiv alat za sustav zemljišnih knjiga, katastra i drugih registara podataka, pa se tako npr. u Švedskoj, Estoniji i nekim državama Sjedinjenih Američkih Država zemljišne knjige (gruntovnica) "upisuje" i distribuira kroz blockchain (svaka kupovina nekretnine, darovanje ili opterećenje bilježi se kao transakcija).

Ukrajinska vlada uvela je blockchain tehnologiju u javnu administraciju, što će omogućiti praćenje svake transakcije u javnoj administraciji kako bi povećala učinkovitost i poboljšala transparentnost rada, Ujedinjeni Arapski Emirati provode projekt "Dubai Blockchain Strategy", čiji je cilj uvođenje blockchain tehnologije u sve državne agencije te zemlje do 2020.

Također se navodi i kako se kroz povijest mnogih država zna kako je bilo poteškoća i manipulacija u procesima prebrojavanja izbornih rezultata, a blockchain će u potpunosti ukloniti tu mogućnost.

U medicini, gdje dijeljenje ili gubitak zdravstvenih informacija dovodi do problema i nepovjerljivosti između korisnik i pružatelja usluga, razmjena informacija pomoću blockchaina bi bila u potpunosti sigurna i lišena svih takvih ili sličnih anomalija u sustavu.

Kada bi postojao državni/javni registar diploma, magisterija i doktorata u blockchainu kao distribuirana baza podataka, ne bi se dešavale situacije krivotvorenja diploma, što bi, kako se navodi, bitno smanjilo vrijeme i novac koji se troši na provjeru diploma ili doktorata, a kako je riječ o nepromjenjivim podacima to znači i onemogućavanje korupcije i manipulacije.

Vlada je dopunila i Uredbu o tarifi upravnih pristojbi, čime je propisala da se pristojba po tarifnim brojevima 2. i 3. (pristojba od 35 odnosno 50 kuna za rješenja za koja nije propisana posebna pristojba pred tijelima državne uprave odnosno pred ostalim tijelima te pristojba na žalbu protiv rješenja pred tijelima državne uprave i ostalim tijelima) neće plaćati ako se radi o zahtjevima odnosno žalbama koje se podnose elektroničkim putem u sustavu ePorezna.

Cilj je smanjiti opterećenje poreznih obveznika, kao i promovirati korištenje elektroničkih usluga Porezne uprave i time otvaranje dvosmjerne elektorničke komunikacije između poreznih obveznika i Porezne uprave, ističu iz Ministarstva financija.