"Zdravstvo nose liječnici i sestre svojim entuzijazmom, humanošću i znanjem"

Drugi put u godinu dana saborska oporba nije uspjela smijeniti ministra zdravstva Milana Kujundžića. Do samog glasovanja ponavljala je kako je zdravstveni sustav doveo do kolapsa te da više ne može biti ministar jer nije osigurao njegovu financijsku održivost.

Glasovanje o povjerenju zatražilo je trideset dvoje zastupnika na inicijativu Mosta, koji ga je prozvao za izostanak reformi i strateškog upravljanja sektorom kojemu je na čelu.

Ministar Milan Kujundžić kaže je kako je rezultat glasovanja bio očekivan.

- Žalosti što su uopće tražili glasovanje, a posebno na način na koji su to učinili. Tu nema nikakve velike pobjede, to su ljudi nad kojima ne možeš slaviti pobjedu. Argumente koje su koristili demantirao sam u Saboru - nikada više liječnika i sestara u zdravstvenom sustavu, nikada veće plaće, nikada veće investicije, nikad bolji rezultati liječenja nego što ih imamo sada. Poteškoća ima, ali doslovno sam im nabrajao sve argumente ali to do njih nije dopiralo, oni su se samo nabacivali blatom na sustav i udarali na osobnoj razini. A kada ih se malo takne istinom o njima osobno onda su utonuli u depresiju tako da sada razmišljam da osnujem neki centar za liječenje jer - depresivni su, rekao je Kujundžić u Temi dana.

Ove godine zdravstveni sustav raspolaže s 26 milijardi kuna i više od 2 milijarde kuna financijske injekcije Ministarstva financija. Što se s tim novcem može učiniti, a što se ne može a trebalo bi, pitao je voditelj ministra.

- U tri godine ove Vlade poraslo je ulaganje u zdravstvo po glavi stanovnika sa 750 eura, koliko je bilo 2015., na 802 eura ove godine, što je jedan pozitivan pomak. Međutim to je daleko manje od onoga što se troši u svijetu i mi s tim činimo najviše što možemo, ustvrdio je ministar dodavši da taj maksimum nose liječnici i sestre svojim entuzijazmom, svojom humanošću i svojim znanjem.

Stoga, kaže, te ljude trebamo zadržati u Hrvatskoj, treba sačuvati dostupnost zdravstva svim građanima RH neovisno o imovinskom cenzusu i treba nastaviti usvajati sve nove metode liječenja koje svijet prati.

- Neće biti lako to postići neovisno o tome tko će biti ministar i tko će biti premijer. Ali vjerujem da ćemo, kao i do sada, to uspjeti bez povećanja javnoga duga, poručio je.  

Samo 30 posto građana plaća zdravstvenu zaštitu a koristi je 100 posto građana.

- U pitanju je vrlo nepovoljan omjer, obično je taj omjer 50:50 u državama s kojima se želimo uspoređivati. Dobro je da država to uspijeva financirati, ali trebat će neke stvari korigirati jer neki ljudi koji ne plaćaju zdravstveno osiguranje imaju dovoljno sredstava da to čine, ustvrdio je dodavši da bez obzira na te korekcije svi zajedno moramo ostati solidarni, zadržati liječnike i sestre u zemlji i pokušati pratiti svjetsku medicinu.

U zdravstvu postoji veliki dug koji se približava iznosu od 8 milijardi. Ministar tvrdi da je on naslijeđen, da se u posljednje tri godine ne stvara novi dug.

- Nije u pitanju dug, u pitanju su ukupne obveze - npr. plaće za taj mjesec, režije... Kada bi govorili o dugu u laičkome smislu u pitanju bi bilo oko 3 i pol milijarde kune. Ova vlada nije za niti jednu kunu povećala javni dug niti zadužila naše potomke. U svakom slučaju, teško ćemo se s ovim novcem moći nositi s napretkom u zdravstvu. U svijetu zdravstvo godišnje poskupi 5 do 10 posto. Morat ćemo racionalizirati potrošnju, a to će se najbolje postići s 4 nova centra izvrsnosti - sveučilišnim bolnicama u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku. One će značiti bolju kvalitetu i bolje ishode liječenja te ćemo racionalizirati potrošnju. Morat ćemo se potruditi i povećati i prihodovnu stranu zdravstva, poručio je Kujundžić. Rekao je kako to neće biti lak i brz proces zbog otpora lokalnih čelnika te da su se oni jedini usudili krenuti u taj nužni projekt.