Krađe u trgovinama u porastu - koje su najčešće na meti?

Broj krađa u trgovinama je u porastu. Najčešeće kradu serijski kradljivci i to hranu i tehničku robu, pritom pazeći da vrijednost otuđenog ne prelazi tisuću kuna. Naime, taj se iznos, po zakonu, tretira kao sitna krađa i policija ih ne goni po službenoj dužnosti. Trgovcima ostaje da kradljivce privatno tuže.
Dok zaposlenici u trgovini slažu robu, ne mogu pratiti kamo kupci stavljaju proizvode - u košaricu ili jaknu. Vruća roba su alkohol, suhomesnati proizvodi, sirevi, kozmetika i konzerve tunjevine. Kad trgovac i ulovi kradljivca, nemoćan je, jer isti može i sutra sve ponoviti.

Prema podacima MUP-a, u prvih 9 mjeseci ove godine zabilježeno je 1157 krađa uz progon po službenoj dužnosti. Krađama u vrijednosti ispod 1000 kuna ne zna se broj.

- Razlikujemo krađu i progon po službenoj dužnosti. Dakle to su sve one krađe u kojima počinitelj prisvaja stvar materijalne vrijednosti veće od 1000 kuna. I govorimo o tzv krađi male materijalne vrijednosti kada počinitelj prisvaja tuđu pokretnu stvar čija je vrijednost manja od 1000 kuna. Dakle za ta kaznena djela progon se pokreće privatnom tužbom - objašnjava Zvonimir Petrović, voditelj Službe općeg kriminaliteta PUZ-a.

Veliki trgovački lanci ističu da kod njih najčešće kradu profesionalci koji ukradenu robu preprodavaju dalje. Nerijetko je riječ o jednim te istim osobama.

- Radi se u principu o ljudima koji se najčešće time bave, poznaju zakonsku regulativu, što mogu, što ne mogu. U principu kada kradu, oni zbrajaju koliko su ukrali da nebi prešli magičnu granicu od 1000 kuna i u iščekivanju policije mogu reći da mirno pričekaju. U takvim slučajevima policija zabilježi i tu priča završava - kaže Tomislav Kramarić, izvršni direktor maloprodaje.

Najveći porast broja krađa događa se u ljetnim mjesecima te u vrijeme blagdana kada su najveće gužve. Gubici od sitnih krađa čine 1 do 2% ukupnog prometa trgovine. Kradljivci su dobro informirani, vješto zaobilaze alarme i takozvane zujalice.

- Koriste razno razne načine blokiranja te tehničke zaštite uporabom raznih metalnih folija kojima omotavaju predmete da nebi došlo do aktiviranja alarma ili recimo upotrebom taznih elektroničkih naprava takozvanih jammera kojima ometaju signal te na taj način iznose predmete iz trgovine - otkriva Zvonimir Petrović.

Krađe su postale konstanta, od djece koja kradu iz zabave do onih koji se time bave profesionalno. Osim profesionalne krađe ili one iz potrebe, postoji i krađa zbog ponekad neobjašnjivih motiva.

- Kleptomanija je prava psihička mentalna bolest. Iako se u društvu često političari jedan drugog nazivaju kleptomanom, kleptomanija nije krađa uopće. Nema nikakve veze s krađama koje imaju za cilj da čovjek nešto ukrade, uzme od drugog čovjeka - pojašnjava psihijatar Ante Bagarić.

Nakon neodoljive želje da se nešto ukrade, slijedi osjećaj krivnje i srama. Kleptomani uglavnom kradu predmete male vrijednosti koji za njih imaju posebno značenje. Ukradene predmete potom uništavaju ili daruju.

Zaštitari, kamere, zujalice - potencijalni lopovi spretno zaobilaze prepreke. Zbog zaštite svojeg poslovanja, trgovci nam nisu htjeli otkriti sve načine na koje kradljivci "operiraju". U borbi sa sitnim krađama na kraju su ipak prepušteni sami sebi.