Zubati neretvanski šipak

U Neretvanskoj dolini prije 15-tak godina voćari su zbog niske otkupne cijene mandarina počeli saditi šipak. Posadili su ga na 20-tak hektara. Kad je šipak došao na rod odlično se prodavao, čak osam kuna po kilogramu. No, cijena je ove godine pala. Nitko ga neće ni po pet kuna, pa uzgajivači šipak prerađuju u sokove.

Među neretvanskim plantažama stabala sa žuto-zlatnim plodovima pojavi se i pokoja s crvenim. Mandarinama i šipcima zajedničko je što je berba u isto vrijeme. No berači koji beru i jedno i drugo, među šipke ne ulaze baš rado. Lakše je brati mandarine, kažu, ne bodu.

Proizvodnjom šipka u neretvanskom se kraju bavi 50-ak poljoprivrednika. Na 20-ak hektara uglavnom su posađene tri sorte slatkog šipka - ciparski, barski i konjski zub. Ciparski šipak najranija je sorta i na rod dolazi sredinom rujna. Mjesec dana poslije bere se barski, dok je konjski zub najkasnija sorta. Urod po stablu varira od 50 do 100 kila a to opet ovisi od starosti nasada, kakva je gnojidba bila, rezidba, vremenski uvjeti, navodnjavanje. I to su gotovo sve agrotehničke mjere jer su za ovu voćku čvrste opne radovi vezani uz zaštitu svedeni na minimum.

No, ove se godine šipak teško prodaje. Dinko Vidović s 250 stabala šipka, podjednako ciparskog i barskog, ubrat će oko sedam tona plodova. Od početka berbe muku muči gdje će ga plasirati.

- Ako uspijem prodati dvije tone, bit ću zadovoljan jer ga jednostavno neće nitko. Baš sam jutros išao kod svih otkupljivača i nitko nije zainteresiran za šipak - žali se Dinko.

Jedino mjesto gdje se šipak može prodati je metkovska veletržnica. No kupci traže manju količinu, a za kilogram plaćaju najviše četiri kune.

Jesu li se prevarili neretvanski poljoprivrednici kada su prije desetak godina krenuli u sadnju šipka.

- Sadili smo ga upravo radi toga što je mandarina zadnjih godina bila loša pa smo mislili da ćemo nešto postići sa šipkom i on je bio dobar. Međutim, ista je stvar i sa šipkom - čim se pojavi na tržištu nečega malo više, ne može se ni to prodati - ispričao je Slobodan Deak.
Jedina preostala je mogućnost prerade u sokove. Prirodni sokovi bogati vitaminima dobro se prodaju u hladnim danima.

- Imam hektar šipaka to je nekih 600, 700 stabala, dobar je urod i zato ćemo raditi sokove. Imamo svoju liniju, OPG naš i radimo prirodne sokove - kaže Slobodan Deak.

Liniju za sokove ima i obitelj Jelčić. Sokove prave od svojih plodova, a registrirani su i za otkup te preradu šipka drugih uzgajivača.

Procijenjeni urod šipka u neretvanskoj dolini ove je godine oko 300 tona. Trećina će se prodati, trećina preraditi u sokove, a trećina se, prema svemu sudeći, neće ni brati, nego će istrunuti na stablima.