Sabor: Izmjenama zakona pojednostaviti pristup tržištu kapitala

Hrvatski sabor raspravljao je u srijedu o prijedlogu izmjena Zakona o tržištu kapitala kojim se pojednostavljuje i olakšava pristup tržištu kapitala i podiže prag za objavu prospekta.

Prijedlogom zakona podiže se dosadašnji prag za obvezu objave prospekta za javne ponude vrijednosnih papira sa postojećih 5.000.000 eura na 8.000.000 eura u kunskoj protuvrijednosti uz obvezu izrade informacijskog dokumenta o ponudi za sve ponude vrijednosnih papira između 4.000.000 eura i 8.000.000 eura u kunskoj protuvrijednosti.

Ta izmjena predstavlja administrativno rasterećenje za izdavatelje i/ili ponuditelje te se pojeftinjuje izdavanje vrijednosnih papira. Istodobno ulagači dobivaju kroz informacijski dokument ujednačene i bitne informacije na temelju kojih mogu donijeti odluku o ulaganju.

Državni tajnik Ministarstva financija Zdravko Zrinušić rekao je da Zakon o tržištu kapitala (ZTK) propisuje pravni oblik tržišnog posrednika kao dioničkog društva ili društva s ograničenom odgovornošću.

S obzirom da na tržištu financijskih usluga djeluju i obrti, a obzirom na opseg usluga i odgovornosti koje imaju, bilo je potrebno, radi olakšavanja uvjeta i izjednačavanja uvjeta za obavljanje usporedivih djelatnosti na financijskom tržištu, dopustiti i obrtima da obavljaju djelatnost tržišnog posredovanja u skladu s odredbama ZTK.

Isto tako, potrebno je propisati i manje stroge organizacijske i kadrovske uvjete za obavljanje poslova tržišnog posrednika, u svrhu olakšanja poslovanja i administrativnog rasterećenja tržišnih sudionika koji djeluju isključivo na tržištu RH.

Prijedlogom zakona ukida se obveza revizije Fonda za zaštitu ulagatelja, a radi nerazmjernih troškova koji u tom slučaju idu na teret Fonda. Uveden je institut pružatelja usluga dostave podataka, s ciljem maksimiziranja transparentnosti i smanjenja fragmentacije podataka.

Unaprijeđena je zaštita ulagatelja s ciljem osnaživanja okvira za pružanje usluga investicijskog savjetovanja i upravljanja portfeljem, kao i poboljšanja kvalitete informacija koje se daju klijentima vezano uz investicijske usluge koje im se pružaju. Uvode se veći regulatorni zahtjevi s obzirom na razvoj tehnologije i tržišne infrastrukture.

Uređeni su i nematerijalizirani vrijednosni papiri te ustrojstvo i ovlaštenja središnjeg depozitorija vrijednosnih papira, središnje druge ugovorne strane i burze te prava i obveze sudionika na tržištu kapitala, posebno u području zabrane trgovanja na temelju povlaštenih informacija, nezakonitog objavljivanja povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem.

U ime kluba SDP-a Boris Lalovac najavio je potporu zakonskom prijedlogu radi olakšanja pristupa tržištu kapitala manjim i srednjim tvrtkama. Ocijenio je kako imamo usko i plitko tržište kapitala. Gordan Maras (SDP) rekao je kako problem vidi u nerazvijenim institucijama koje kontroliraju tržište kapitala.

Ivan Šuker (Klub HDZ-a) podržat će zakonski prijedlog jer smatra kako je temeljito napravljen, ocijenivši kako smo u povojima kad je riječ o pristupu tržištu kapitala, jer vrlo malo građana zna o burza i tržištu kapitala, i ljudi su skeptični su jer su na njima u vrijeme krize mnogi izgubili novac.
Saborsko zasjedanje počelo iznošenjem slobodnih stavova

Hrvatski sabor jutros je zasjedanje počeo kao i uvijek, slobodnim govorima, u kojima se također govorilo o štrajku prosvjetnih djelatnika u osnovnim i srednjim školama.

Arsen Bauk (SDP) iznio je svoje viđenje mogućeg rješenja za štrajk učitelja i nastavnika, poručivši da bi premijer Andrej Plenković trebao "smanjiti svoj povrijeđeni ego" i povećati koeficijente učiteljima za 6%. Podsjetio je da su učitelji tražili povećanje koeficijenata složenosti poslova za 6% kako bi se smanjila razlika prema plaćama ostatka zaposlenih u javnom sektoru.



Nije to ničiji ego, nego isključivo briga za sve zaposlene u javnom i državnom sektoru", uzvraća mu HDZ-ov Branko Bačić čudeći se što Bauk zamjera Vladi što je svim državnim i javnim službenicima najavila povišicu osnovice za šest posto.

- Ne mogu razumjeti da socijaldemokratska partija zamjera Vladi što će svim svojim zaposlenicima povećati plaće bez dodatnog zaduživanja, bez deficita, kaže Bačić i poručuje da je za SDP takav potez bio "nemoguća misija".



Davor Vlaović (HSS) izjavio je da se u hrvatskim institucijama govori hrvatskim jezikom.

- Vlada i učitelji očito se ne razumiju, kao da ne govore istim jezikom. Još jednom kažem da podržavam učitelje, dodaje.          




Hrvoje Zekanović (HRAST) je u svom izlaganju čestitao vladajućoj koaliciji na "zelenom svjetlu" za pristup schengenskom prostoru. 

- Nakon dugo vremena što smo bili tampon zona, sada ćemo opet postati predziđe zapadne civilizacije, kao što smo bili i prije. No pitam se jesu li premijer i brojni moji kolege izabrani za Europski parlament ili Hrvatski sabor. Imam osjećaj da se premijer ponaša kao da Hrvatska više nema Hrvatskog sabora, kao da je jedino tijelo koje upravlja ovim prostorom Europski parlament, kazao je među ostalim Zekanović.



Anka Mrak Taritaš (GLAS) kazala je kako je poželjela početi svoje obraćanje u Saboru pričom o tome kako u Zagrebu nije mogla pronaći bordo torbicu, ali je odustala i posvećuje ga stanju u pravosuđu.

- Neovisnost hrvatskog pravosuđa ne smije biti krinka za nerad, nered i nesposobnost. Naše pravosuđe uzrok je nepovjerenja ljudi u državu i dobrim dijelom je zasluženo za neodlučnost investitora da ulažu u Hrvatsku, kazala je među ostalim.



Miro Bulj (MOST) govorio je o gospodarenju otpadom. U Sinju je blokirano odlagalište otpada zbog odluke koju je donijela inspekcija za okoliš, da se iz Vrgorca udaljenog 120 km prevozi otpad na odlagalište Sinj. Gradsko vijeće grada Sinja donijelo je odluku kojom se protivi tome, kazao je Bulj. Spomenuo je i probleme koji se odnose na odlagalište otpada Lećevica. 



Boris Milošević (SDSS) opet se u svom govoru osvrnuo na "govor iz mržnje". 

- Bitno je da i mi u Saboru osvijestimo koliki je to problem u društvu, da ga je važno prevenirati, procesuirati i kazniti. Mislim da je najvažnije da se ne smijemo naviknuti na govor mržnje. Na to ne smijemo biti indiferentni. Ponekad mi se čini da se kao problem ukazujemo mi koji na to ukazujemo, a ne ono što do toga dovodi, rekao je Milošević i kazao da je neposredan povod njegovom izlaganju grozan grafit u Zadru.

- Ono što je uznemirujuće u konkretnom slučaju je da komunalna redarska služba za grafit nije saznala od građana već iz medija, smatra Milošević.



Tomislav Panenić (nezavisni zastupnik) govorio je o marini u Zadru. 

- Tankerkomerc neovlašteno koristi pomorsko dobro, a za to nikada nije platio niti kune jer nikada nije pristao da se zasnuje koncesija na tom području, dodaje.        



Snježana Sabolek (Živi zid), kazala je da otuđenje djeteta predstavlja fizičko i emocionalno zlostavljanje.

- WHO ga je prepoznala kao oblik psihičkog poremećaja kojega je nužno liječiti. Prema službenim podacima samo u Zagrebu ima oko 300 djece koja pokazuje psihičke posljedice zbog otuđenja. Na razini Hrvatske s tim poteškoćama ima od 2000 do 3000 djecem, dodaje.



Goran Aleksić (Snaga) podsjetio je na "povijesnu presudu jer je zadarski sud presudio da je ugovor s valutnom klauzulom švicarskih franaka ništetan".   




Sabor je nastavio sjednicu stankama i novim incidentom zastupnika Ivana Pernara, koji je u konačnici završio njegovim izbacivanjem iz sabornice. Prvi je trebao početi svoje slobodne stavove iznositi Hrvoje Zekanović u ime Hrvatskih suverenista i nezavisnih zastupnika Zlatka Hasanbegovića i Željka Glasnovića. Javio se Ivan Pernar i kazao da ima prigovor. Nije pristao na to da ga iznese nakon stajališta Zekanovića. Predsjedavajući Furio Radin inzistirao je da najprije svoj slobodan stav iskaže Zekanović, ali Pernar i dalje nije prestajao te je dobio opomenu. Predložio je Radinu kompromis i opet počeo iznositi stavove u vezi s aferom "Fimi medijom". Nakon toga Pernar je dobio i drugu opomenu, saborska straža ga je iznijela, a potom je uslijedila i petominutna stanka.