Otvoreno: Žustra rasprava oko visine plaća u obrazovanju

Za sada se štrajku u osnovnim i srednjim školama, a koji traje već dva tjedna, ne nazire kraj. Sindikati optužuju Vladu za ignoriranje, a od HNS-a traže da prestane samoinicijativno pregovarati u njihovo ime.

Zašto još nema pregovora o povećanju koeficijenata za plaće, na čemu inzistiraju sindikati iz prosvjete? Hoće li sindikati javnih i državnih službenika koji također traže povećanje koeficijenata, pristati na ponudu Vlade - osnovicu veću za 6,12%? Treba li za izmjene koeficijenata angažirati strane savjetnike?



Gosti emisije "Otvoreno" bili su ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec, predsjednik Udruge poreznih obveznika Lipa Davor Huić, predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH Boris Pleša te pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Stipe Mamić.   

Medijske spekulacije pojavile su se oko toga da se proračun za 2020. neće naći na sjednici Vlade u četvrtak.

- Proračun bi trebao biti na sjednici, koliko ja imam informacije. Nekoliko smo ga puta usuglašavali, korigirali... Ono što bi trebalo biti ili u četvrtak ili do 15.11. do kada je rok, trebao bi biti rebalans za 2019. i proračun za 2020. godinu, kaže ministar rada Josip Aladrović komentirajući napise pojedinih medija.

- Aladrović: Do četvrtka ćemo odlučiti hoćemo li platiti štrajk
- Sutra štrajk u Zagrebu i Dubrovačko-neretvanskoj županiji 

Podsjetimo, Vlada do 15. studenog utvrđuje prijedlog proračuna i projekcija te ih dostavlja Saboru na donošenje, a parlament do kraja godine donosi proračun za sljedeću proračunsku godinu.

Davor Huić, komentirajući mogućnost da proračuna ne bude na sjednici Vlade, kaže sljedeće.

- To bi evidentno značilo izbore, ako Vlada neće naći potporu u parlamentu. Imamo i tu spekulaciju da bi parlamentarni bili s predsjedničkim izborima. Mislim da ima još vremena za pregovore, pretpostavljam da će se pokušati dogovoriti.

Potom o štrajku prosvjetara.

- Naši su zahtjevi od početka vrlo jasni. Došlo je vrijeme da zaposleni u sustavu odgoja i obrazovanja dostignu ostale javne službe. Svi pokazatelji pokazuju da su najniže plaće u odgoju i obrazovanju. Mi ne tražimo kruha preko pogače, ističe sindikalni čelnik Branimir Mihalinec dodajući da će se u učionice vratiti "kada s Vladom postignu zadovoljavajući sporazum".

Davor Huić ističe da novca za povećanje plaća ima, ali tako da se on uzme poreznim obveznicima.

- Prema izračunu svaki od 1,5 milijun zaposlenih bi, ako dođe do rasta plaća, trebamo izdvojiti 2.400 kuna više. To je rast koji je brži od rasta ekonomije, mi sada javni sektor plaćamo 44 milijarde kuna. Imamo i sustav u kojem ima 20ak posto viška zaposlenih.

Olako se barata s tezom da ima viška zaposlenih, kaže Boris Pleša.

- Radi se o tome da se može napraviti funkcionalna analiza radnih mjesta te koeficijenata. Što se tiče poreznih obveznika i državni službenici su porezni obveznici. Svi smo mi porezni obveznici. Teza da jedni uplaćuju, a drugi troše, jednostavno ne stoji.

Svi se slažemo da je sustav u Hrvatskoj konfuzan, dodaje ministar Aladrović.

- Je li velik ili ne, to bi trebali dati nekome tko nije unutar sustava da ocijeni gdje je velik, a gdje ne. Imamo dijelove gdje imamo deficite, a imamo i tamo gdje imamo viškove. Ideja Vlade je da ćemo u 2020. povećati linearno plaće 2+2+2 posto. Idemo razgovarati i vidjeti trebaju li nam stotine tih dodataka. Mi stavljamo sve na stol i vidjet ćemo što ćemo dobiti. Idemo razgovarati s neovisnim stručnjacima da damo prijedlog plaća u RH.

Postavlja se i pitanje koliko treba biti zaposlenih u obrazovanju. Izneseni su podaci da je u odnosu na 1991. u Hrvatskoj za 150 tisuća manje osnovnoškolaca, a trend jakog pada zabilježen je i u srednjim školama.

Pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Stipe Mamić ponavlja da su, kada se sve zbroji, primanja u obrazovanju porasla 20ak posto u odnosu na prije tri godine.

- Imamo štrajk zato što je netko zamislio da se treba pregovarati o koeficijentima, a o čemu se nikada nije pregovaralo.



Došlo je i do žešćeg verbalnog obračuna Mihalinca, Mamića te Huića oko visine plaća.

- Mi za plaće ljudi u javnom sektoru plaćamo 12 posto BDP-a, Njemačka 7 posto, Češka 9 posto. Mi smo o udjelu BDP-a koji izdvajamo za plaće, najskuplji u Europi.

Boris Pleša kaže da je ponuda Vlade od 6,12 posto dobra polazna osnova za daljnje pregovore oko drugih jednokratnih materijalnih prava definiranih s Temeljnim kolektivnim ugovorom.

- Razgovarat ćemo o božićnicama, regresu...Ne bi bilo loše da se svi ti koeficijenti analiziraju kada vidimo cijelu ovu problematiku.

Branimir Mihalinec kaže da Vlada ne želi razgovarati i da ignoriraju problem.

- Gospodine Mihalinec, vi ste danas vrlo teatralno napustili pregovarači stol. Na sastanku se vidjelo da vi ne želite konstruktivno razgovarati. Vi ste, usudio bih se reći, napravili performans da je nekima od vaših kolega bila i određena razina nelagode. Mi želimo sjesti i razgovarati, ali u okvirima u kojima to možemo financijski i da je najpravednije u ovom trenutku, odgovara mu ministar Aladrović.

Branimir Mihalinec ponovio je da su oni još prošloga petka tražili termin za razgovor s Vladom oko njihovih zahtjeva, ali da to nisu dobili te da je to razlog zašto su otišli s današnjih pregovora oko osnovice plaća.

- Masa plaća ne bi se trebala povećavati, a pogotovo ne brže od rasta ekonomije od tri posto. To je dugoročno neodrživo, zaključuje Huić.

Mamić se slaže da bi plaće trebale biti veće, ali dodaje da one ovise o mogućnostima proračuna.

- Kroz adekvatne plaće sustav može bolje profunkcionirati. Zadovoljni ljudi znače bolju kvalitetu rada, zaključuje Boris Pleša.

Vlada je pokazala želju da riješi ovaj problem, da podigne plaće svima te da analizira sustav i predloži redizajn.

- To ćemo i napraviti u sljedećem razdoblju, kaže za kraj ministar.

Mihalinec je pak ponovio da su njihovi zahtjevi pravedni i moralni te da novca ima, ali volje nema.

      
Emisiju možete pratiti i preko hrti.hr, a emitirana izdanja pronaći u videoteci multimedijske usluge HRTi.

Prethodne emisije pogledajte OVDJE.