Marić: Povećanje koeficijenata 2% je 110-120 milijuna kuna

Sindikati u osnovnim i srednjim školama nastavljaju cirkularni štrajk unatoč jučerašnjem dogovoru HDZ-a i HNS-a prema kojemu bi se iduće godine ipak nešto povećali koeficijenti složenosti poslova. Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec poručio je kako ne zna odakle pravo HNS-u da pregovara u ime sindikata.

- Objavljen raspored: Iduće srijede štrajk u cijeloj Hrvatskoj i prosvjed!

- Pozivam predstavnike sindikata, ali i učitelje i nastavnike da prepoznaju ponudu koju je Vlada stavila na stol. Ta je ponuda da će doći do povećanja plaća u idućoj godini od 6,12 posto. Spremni smo intenzivno raditi na reviziji i pravednijem načinu definiranja koeficijenata o složenosti poslova na temelju uredbe koja postoji, a koja nije dovela do pravedne raspodjele unutar državne i javne uprave. Ukoliko se taj problem ne riješi do 30.6. pronaći ćemo sredstva u proračunu da se zaposlenicima u osnovnim i srednjim školama podignu plaće za dodatnih 2 posto.

- Ostajemo otvoreni za socijalni dijalog i apeliramo na sindikate da radom i razumijevnajem međusobnih pozicija omogućimo našoj djeci ono najbitnije - kvalitetno obrazovanje. Svatko od nas bi trebao tome dati svoj doprinos. Mislim da možemo pronaći rješenje koja su bolja nego što je situacija sada, poručio je premijer Andrej Plenković istaknuvši da je Vlada odgovorna za cjelinu funkcioniranja države i unaprjeđenje standarda i kvalitete života zaposlenika kako u državnom i javnom, tako i u privatnom sektoru.





Aladrović: Ne dođe li do dogovora sa sindikatima, Vlada na raspolaganju ima više

- Ukoliko do 30.06. ne dođe do redizajna plaća u tom slučaju ćemo razgovarati o povećanju 2 posto koeficijenata. To je kompenzacijska mjera čije je rješenje ishodovano unutar koalicije. U ponedjeljak ćemo taj prijedlog staviti na stol sindikatima, očekujemo da ćemo naći određenu razinu dogovora. Razgovori kreću u ponedjeljak, oni su tražili razgovor o toj temi. Realnih pretpostavki za štrajk više zaista nema, smatra Aladrović.

O mogućem neplaćanju štrajka kaže sljedeće.

- Mi u ovom trenutku imamo sve te mogućnosti na stolu. Ovim prijedlogom želimo spustiti loptu na zemlju i započeti razgovore u dobroj vjeri. Očekujem da dođu na sastanak u ponedjeljak i da nađemo zajedničko rješenje. Ako ne dođemo do zajedničkog rješenja, Vlada će i dalje imati na raspolaganju mjere koje je i do sada imala.



Plenković: Apeliram na razum

- Mislim da svi trebaju biti razumni. Sve je dogovoreno i jasno, apeliram na razum, izjavio je premijer Andrej Plenković dok je iz Banskih dvora hodao prema Saboru gdje se održava Klub HDZ-a. Na pitanje kako to da je HNS pristao na 2 posto te da šest mjeseci s koeficijentima neće biti pomaka ponovio je: Plaće će rasti 6 posto iduće godine, vidimo se kasnije".





Divjak: Dva nije 6, ali je uredba je ta koja mora pepoznati

- Otvorili smo prostor za dijalog, jasno se kazalo da ima prostora za povećanje koeficijenata a zna se i rok za donošenje uredbe. Dva nije 6, ali je uredba je ta koja mora pepoznati 6, izjavila je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak. Zaključila je kako ne želi ni na koji ačin prejudicirati ishod razgovora i pregovora koje sindikati i Vlada moraju obaviti za stolom. A najsretnija će biti, dodala je - kada "učenici budu mogli normalno dobiti kvalitetnu nastavu u školi i kad učitelji budu zadovoljni".





Štromar: Plaća je plaća, primanja učitelja rast će za 8,24 posto

- Tražili smo 6 posto, učitelji su dobili 8,24 posto, tako je HNS-ov Predrag Štromar komentirao činjenicu da je HNS tražio povećanje koeficijenata od 6,1 posto, a da je na kraju je ponuđeno 2 posto, na što su oni kao stranka pristali. Na opasku novinara da se ne radi o koeficijentima, već o osnovici plus koeficijenti kazao je: "Plaća je plaća. Primanja učitelja u idućih godinu dana rast će za 8,24 posto".





Ministar zdravstva Milan Kujundžić izjavio je uoči sjednice Vlade kako je povećanje koeficijenata od dva posto koje su jučer dogovorili koalicijski partneri, kompromisno i racionalno rješenje u granicama mogućeg. Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek poručila je kako je potrebno analizirati cijeli sustav koeficijenata složenosti poslova, koji se godinama nadograđivao, kako bi svima osigurali pristojna primanja.

Marić: Povećanje koeficijenata od dva posto stajalo bi između 110 i 120 milijuna kuna

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u četvrtak da bi ponuđeni 2-postotni rast koeficijenata za plaće u prosvjeti i policiji proračun stajao između 110 i 120 milijuna kuna.

- Izračun se kreće između 110 do 120 milijuna kuna za policiju i prosvjetu, izjavio je Marić na konferenciji za medije održanoj u Vladi.

Naime, kako je već poznato od jučer, a kako je danas pojasnio ministar financija, ako se do 30. lipnja iduće godine ne dovrši analiza i ne donese odluka o koeficijentima i dodacima na plaće, tada bi došlo do korekcije koeficijenata.

Kako napominje Marić, ona bi stupila na snagu 1. srpnja te se odnosi tek na plaće od kolovoza. Ponavlja da je to hipotetski, ako mjera uopće stupi na snagu, odnosno ako do 30. lipnja iduće godine "ne dođe do analize u smislu konkretnih mjera".

Tih 110 do 120 milijuna kuna nije predviđeno u proračunu za 2020., napominje Marić, no kaže da će se, bude li potrebno, ta sredstva namaknuti. Ističe da je preduvjet za ovu, kako i ostale mjere, ušteda na rashodnoj strani proračuna.

- Ne želimo se dovesti u situaciju probijanja rashodne strane proračuna, ističe Marić te dodaje da u tom smislu nema "sačuvanog novca sa strane i za crne dane".

Kazao je da nije prvi puta da se u javnosti priča o analizi koeficijenata i dodataka, no kaže da će se pamtiti onda kada se to na pravi način i primijeni u praksi.

Pritom je podsjetio da je praktički od početka rada Vlade, 2017. godine, krenuo rast osnovica i plaća i to do današnjeg dana iznosi 11,5 posto, a s predloženim izmjenama s dodatnih 2+2+2 posto za iduću godinu, rast osnovica odnosno plaća će ukupno iznositi 18,3 posto.

Kaže da politiku plaća treba promatrati integralno te ponovio da nije samo bitna niti masa plaća i koliko pojedine plaće iznose, već kako je poreznim obveznicima još važnije koju razinu usluge dobivaju od državnih i javnih službi za novac koji se izdvaja.

S obzirom da je porez na dohodak prihod jedinica lokalne i regionalne samouprave, a u kontekstu najavljenog poreznog rasterećenja dohotka mladih, kao i podizanja osnovnog osobnog odbitka s 3.800 na 4.000 kuna, novinari su Marića pitali o eventualnim kompenzacijskim mjerama, na što je ministar kazao da u prvom slučaju kompenzacije neće biti, a u drugom će do nje doći.