Nakon 13 sati završila rasprava o proračunu

Saborska rasprava o prijedlogu državnog proračuna za iduću godinu završila je oko 22.30 sati nakon što je oporba 13 sati kritizirala a vladajući hvalili javne financije. Oporba je kritizirala Vladinu gospodarsku politiku i proračun koji je ponudila za iduću godinu poručujući kako ne vidi napredak i da je predizboran, a vladajući su sve te kritike odbacili ističući da je proračun dokaz stabilne i odgovorne Vladine politike.

- Sabor o proračunu: Oštre kritike oporbe, Maras izbačen 

Oporba je također upozoravala na usporavanje gospodarstva, premale plaće, dugove u zdravstvu, slabo povlačenje EU sredstava, nedovoljne demografske mjere i politički trgovinu za potporu proračunu. Saborska rasprava o proračunu na trenutke je bila i vrlo burna i često prekidana zahtjevima za stankama, a izrečeno je i nekoliko opomena. Često je i skretala s teme u uobičajeno političko prepucavanje.

Pred kraj rasprave u sabornici se ponovno pojavio Gordan Maras (SDP) kojem je prijepodne izrečena mjera udaljenja sa sjednice zbog kršenja Poslovnika, zbog čega mu je predsjedavajući Milijan Brkić izrekao mjeru udaljenje sa sjednice i za sutrašnji dan.

- Želim samo da građani znaju da sam ja u Hrvatskom saboru i da ih predstavljam bez obzira što mi je notorni (Gordan) Jandroković zabranio da raspravljam, kazao je Maras i predao Brkiću stotinu amandmana na proračun koje je pripremio da ih preda predsjedniku Sabora.

- Izričem Vam mjeru udaljenja sa sjednice i za sutrašnji dan, molim Vas napustite dvoranu, a što se tiče amandmana - znate kakva je procedura i gdje se dostavljaju, poručio mu je potpredsjednik Sabora Milijan Brkić.

Oštri zastupnici Mosta, Plenković im nije ostao dužan

Dok su zastupnici HDZ-a u Saboru hvalili ponuđeni prijedlog proračuna, ali i cjelokupnu Vladinu gospodarsku politiku, oporba ih je žestoko kritizirala, poručujući kako ne vidi napredak o kojemu su govorili premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić. Osobito su oštri bili su zastupnici Mosta, kojima Andrej Plenković nije ostao dužan.

- To što predlažete nije ozbiljno, to je šminka od prosječno 25 kuna mjesečno, budite hrabri, podignite ozbiljno mjesečne prihode, nećemo biti uz bok Sirijcima po broju iseljenih u Njemačku, rekao je premijeru Božo Petrov. Plenković je uzvratio da je Vlada omogućila rast plaća i u privatnom i u državnom sektoru te da je prosječna povećana za 846 kuna.

Premijer Bulju: Primitivizirate Sabor i javni diskurs

- Poštovana ekscelencijo Bulj, nadaleko poznati prijavitelju, za razliku od vaših tlapnji, ova Vlada vodi politiku u kojoj gospodarstvo raste. Vaša stalna nastojanja da primitivizirate Sabor i javni diskurs, vašim ponašanjem i retorikom vraćate Hrvatsku desetljećima nazad, odbrusio je Plenković zastupniku Miri Bulju koji mu je spočitnuo da vodi politiku 60-ih godina 20. stoljeća s obzirom na velik broj iseljenih, koji je obilježio te godine. .

Proračun nije korak naprijed, ocjenjuje Anka Mrak-Taritaš (GLAS) navodeći da nam je gospodarstvo na razini 2008., a proračun u odnosu na tu godinu veći za čak 20 milijradi kuna. Plenković je odbacio tu usporedu rekavši da trebamo još mnogo raditi, ali slika nikako nije tako crna.

SDP-ov Željko Jovanović fokusirao se na zdravstvo upozorivši na svojevrsni hrvatski zdravstveni paradoks - proračun HZZO-a je sve veći, a istovremeno se stvaraju novi dugovi, liste čekanja su sve duže, a ishodi liječenja nisu bolji. Za funkcioniranje HZZO-a osigurana su dostatna sredstva, na svim je akterima u zdravstvu da racionaliziraju troškove, kaže premijer.

Ivan Lovrinović (PH) optužio je Plenkovića da "rastura Hrvatsku" i obmanjuje podacima, Hrvoje Zekanović (Hrast) da se njegova Vlada zadužila za 80 milijardi kuna, a Snježana Sabolek (ŽZ) za rast troškova njegova ureda.

Lalovac: Vlada je odustala od mirovinske reforme

Zastupnik SDP-a Boris Lalovac upozorio je da u slučaju nove gospodarske krize Vlada nema više ni jednog financijskog instrumenta kojim bi mogla stabilizirati gospodarstvo, osim eventualno uvođenja poreza na nekretnine. Podsjetio je kako je 2015. stopa gospodarskog rasta bila 2,4 posto, a u 2019. samo 2,5 posto, ustvrdivši kako to znači stagnaciju. Dodao je i da je zadržavanje opće stope PDV-a na razini 25 posto i odustajanje od smanjenja na 24 posto politička odluka, a znači da će se jedan posto onoga što tek trebamo stvoriti u idućoj godini izdvojiti za povećanje plaća u javnim službama. Predloženo porezno rasterećenje mlađih osoba prema dobnim kategorijama je diskriminatorno i nije dobro, ocijenio je Lalovac.

U vezi s 2. mirovinskim stupom Lalovac je upozorio na problem pada prinosa na obveznice koji su sada od 0,5 do 1 posto te da prijeti gubitak sredstava za mirovine, jer je trošak mirovinskih fondova veći od prihoda, a Vlada je odustala od mirovinske reforme.

Petrov: Nema govora o poreznom rasterećenju

Božo Petrov
(Klub Mosta) rekao je da su proračunski prihodi povećani za 5 milijardi kuna, uz 3,5 milijarde iz europskih fondova, što je ukupno 8,5 milijardi, no da to "nisu novci pali s neba", nego hrvatskih građana koji pune proračun. Ustvrdio je i kako nema govora o poreznom rasterećenju.

- Prihodi države povećani su za 30 milijardi kuna u 3 godine, to je novac uzet od građana i potrošen je, a da ne znamo kako. Država za HDZ-ove vladavine troši gotovo 147 milijardi kuna na sebe, a startala je sa 110 milijardi kuna, ustvrdio je Petrov.