EK: RH ispunjava obveze po pitanju ljudskih prava migranata

Europska komisija je vodila računa o izvješću Human Rights Watcha kada je radila procjenu o hrvatskoj spremnosti za Schengen i tada zaključila da Hrvatska nastavlja ispunjavati svoje obveze kada je u pitanju zaštita ljudskih prava, izjavila je u petak glasnogovornica Komisije Tove Ernst.

To je bio dio izvješća koje smo objavili prije tri tjedna i kao što smo u tom izvješću zaključili, u pogledu mjera koje je Hrvatska poduzela za poboljšanje zaštite ljudskih prava, mi smatramo da Hrvatska nastavlja ispunjavati svoje obveze u pogledu ljudskih prava i sada je na Vijeću EU-a da se izjasni oko hrvatskog ulaska u šengenski prostor", rekla je Tove Ernst, glasnogovornica Komisije za migracije, na pitanje novinara da komentira optužbe HRW-a.

Komisija je naglasila da je u stalnom kontaktu s hrvatskim vlastima te da će zajedno s njima nastaviti pratiti situaciju.

- Komisija uvijek vrlo ozbiljno uzima pritužbe kada se radi o neprimjerenom postupanju prema migrantima. Što se tiče konkretno Hrvatske, zaštite ljudskih prava migranata i tražitelja azila, te optužbi da im se negira pristup postupku za traženje azila i optužbi da policija koristi silu, to ostaje izazov. Mi smo u stalnom i bliskom kontaktu s hrvatskim vlastima oko toga pitanja. One su se obvezale da će ispitati takve optužbe i mi ćemo zajedno s hrvatskim vlastima nastaviti pratiti situaciju, dodala je glasnogovornica EK-a.

Istaknula je da je na zahtjev Komisije uspostavljen mehanizam za monitoring kako bi se osiguralo da granične vlasti u potpunosti poštuju europsko pravo.

- Mi smo podržali napore hrvatskih vlasti kako bismo osigurali poštovanje temeljnih prava, poglavito na granicama i jedan dio od sedam milijuna eura hitne pomoći koje smo odobrili Hrvatskoj namijenjen je upravo jačanju upravljanja granicama kao i za taj monitoring. Kao što smo precizirali prije nekoliko tjedana, Hrvatska u tom području i dalje poštuje obveze. Mi smo djelovali kroz uspostavu mehanizma za monitoring za koji smo odobrili sredstva, konkretno za rješavanje toga pitanja i ostajemo i dalje u tijesnom kontaktu s hrvatskim vlastima, dodala je Tove Ernst.

HRW: Zlostavljanja na granici diskvalificiraju RH

Zaključci Europske komisije iz listopada o tehničkoj spremnosti Hrvatske za ulazak u šengenski prostor padaju u vodu pred dokazima nasilnog vraćanja migranata s njezine granice, ocijenila je organizacija Human Rights Watch u petak. HRW je kao dokaz za tu tvrdnju na svojoj internetskoj stranici objavio videosnimku s hrvatske granice. 

Potez Europske komisije šalje poruku da ozbiljna kršenja ljudskih prava nisu zapreka ulasku u Schengen i Europska komisija bi takve postupke Hvatske trebala istražiti umjesto da je nagradi, piše organizacija za ljudska prava.

MUP: Izvješće HRW-a ne sadrži nikakve konkretne dokaze

Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) priopćilo je da izvješće organizacije Human Rights Watch (HRW) sadrži vrlo općenite tvrdnje o navodnom nehumanom postupanju hrvatske policije prema migrantima te ne sadrži nikakve konkretne dokaze. Ističu da u primjeni odvraćanja na vanjskoj granici EU, a koje se očito pokazalo učinkovitim, zagovornici nezakonitih prelazaka granice i nezakonitih ulazaka u EU već dulje vrijeme u javnost plasiraju informacije o navodnom nezakonitom postupanju hrvatske policije prema migrantima na državnoj granici te o postupanju policije prema migrantima općenito.

- U stvarnosti riječ je o upravo suprotnome. BiH je više puta priznala da ne može štititi svoje granice prema Srbiji i Crnoj Gori poradi nedostatnih kapaciteta. U takvoj situaciji gotovo nekontroliranog priljeva migranata, državna tijela BiH ih usmjeravaju na područje Unsko-sanskog kantona. Prema tom području postoji organizirani prijevoz kroz BiH, a nije nevažno napomenuti i koincidirajuću činjenicu kako je željeznička veza između Sarajeva i Bihaća uspostavljena nakon 27 godina baš u vrijeme usmjeravanja migranata prema granici sa RH.

- Unatoč naporima međunarodne zajednice pa i RH kao članice EU koja je financirala humanitarni smještaj u BiH, migrante se dodatno smješta u kamp Vučjak, udaljen samo 6 km od granice s RH, braneći migrantima mogućnost kretanja po gradu Bihaću i okolici, usmjeravajući ih direktno u ilegalni prelazak državne granice. Čak je i prema zakonima BiH takav put prema RH ilegalni prelazak i kao takav podložan odgovarajućem prekršajnom ili kaznenom postupku", navode u MUP-u.

Postupanje prema migrantima sukladno Zakonu o strancima

Dodaju da HRW pritom nije ništa od tih činjenica prikazao u svojoj reportaži. "Zaista su rijetke ili nikakve vijesti o nesmetanom ulasku u BiH iz pravca Srbije ili Crne Gore što je stvarno vrlo neobično, obzirom kako je upravo to uzrok sadašnjeg stanja u BiH, a stanje u Vučjaku ili Bihaću samo posljedica za koju policija RH ni na koji način nije odgovorna", navodi MUP. Dodaju i da se prema migrantima koji nezakonito prijeđu državnu granicu postupa sukladno Zakonu o strancima. 

U MUP-u kažu i da su sve prijave nevladinih udruga i drugih organizacija o navodnoj uporabi sredstava prisile prema migrantima provjerene, imajući pri tom na umu da te prijave u pravilu ne sadrže dovoljno podataka potrebnih za kriminalističko istraživanje. Također, ni u jednom slučaju nisu potvrđeni navodi da su policijski službenici na štetu državljana trećih zemalja počinili kaznena djela krađe. U dosadašnjem ispitivanju navoda iz optužbi uočeno je više slučajeva lažnog prijavljivanja", tvrde u MUP-u.