Uzgoj bijele ribe u Hrvatskoj u posljednjih pet godina uvećan 80 posto

Na 24. Susretu ribara, koji se održava u Dubrovniku, predsjednik Ceha ribara pri HOK-u Robert Momić je istaknuo da je uzgoj bijele ribe, ponajprije komarče, lubina i plavorepe tune, porastao za 80 posto te da više pažnje treba posvetiti uređenju tržišta, poticati proizvodnju domaće ribe te povećati potrošnju, jer je Hrvatska među europskim državama s manjom potrošnjom.

-
Naši uzgajivači lubina i komarči na tržištu zastali su zbog uvoza. Cijena proizvodnje je visoka, a prodaje tek samoodrživa - dodao je Momić i naglasio kako su sektor plivičarstva i uzgoj školjkaša stabilni, premda školjkari trpe štetu predatora komarči, a cilj je postići stabilnost i u kočarskom sektoru.

- Brojni su izazovi za kočarstvo, od prostorno vremenskih ograničenja i zatražene derogacije za približavanje obali do povećanja mrežnog tega. Značajan je i mali ribolov, kojem u hrvatskoj ribarskoj floti, koja broji 7 600 registriranih plovila, pripada 5 tisuća plovila - napomenuo je Momić.

Pomoćnik ministrice poljoprivrede na čelu Uprave za ribarstvo Ante Mišura istaknuo je suradnju 'odozdo prema gore' s ribarskim sektorom kao ključ uspjeha.

- Slušamo prijedloge ribara, razgovaramo i sa znanstvenicima, a na koncu predlažemo prave mjere za osiguranje stabilnosti flote, ali i održivog ribolova. Nagle mjere i smanjenja donose problem sa sektorom jer se gubi velik dio flote koji se poslije ne može vratiti - rekao je Mišura.

Pohvalio se kako je zabrana ribolova u jabučkoj kotlini dala velike rezultate, a u novi plan za kočarski ribolov, koji donosi Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja (GFCM - General Fisheries Commission for the Mediterranean).

- Zabrana ribolova u jabučkoj kotlini obuhvatila je tek jedan posto Jadranskog mora, a možete misliti ako bismo to povećali, onda bi smo riješili problem većine ribljeg fonda - napomenuo je.

Predsjednik županijskog Ceha ribarstva i marikulture te član Ceha za ribarstvo HOK-a Mato Oberan izjavio je kako ribarstvo na jugu Hrvatske nikad nije bila vodeća gospodarska grana, ali u datim uvjetima prati nacionalne trendove.

- Imamo svoje specifičnosti s obzirom na vrstu ribolova i konfiguraciju obale, ali ponajprije udaljenost od većih centara. To nam onemogućuje da naš ulov, iako skroman, plasiramo izvan županije. Izgradnjom Pelješkog mosta nadamo se to riješiti jer bi time bili prepoznatljivi i na državnoj razini, ponajprije sa školjkarstvom - istaknuo je Oberan.

Na ovogodišnjem Susretu ribara predstavnici nadležnih ministarstava i institucija te Ceha ribarstva i akvakulture HOK-a govorilo se o aktualnom stanju i perspektivi hrvatskog ribarstva, Operativnom programu za pomorstvo i ribarstvo RH za programsko razdoblje 2014.-2020. godine te o inspekcijskom nadzoru u ribarstvu, a dan ranije i sjednica Ceha ribarstva i akvakulture HOK-a s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede i Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede.