Što se događa nakon što je neki proizvod bio na "akciji"?

Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u primjeni je godinu i pol dana. Za to vrijeme Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja zatražila je na uvid od 31 trgovca ugovore koje su zaključili s domaćim i stranim dobavljačima. Samo u posljednjih godinu i pol Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja pokrenula je 25 upravnih postupaka protiv trgovaca i dobavljača. Kazne su izrečene i Plodinama - milijun kuna, NTL-u 800 tisuća, a društvu Fragaria 350 tisuća kuna, a posljednji u nizu kažnjenih je Lidl, s 800 tisuća kuna.

Ispostavilo se da je Lidl iskoristio važnu pregovaračku poziciju te pogriješio u dvije stavke: nije jasno definirao trajanje ugovora s dobavljačem te mu nametnuo plaćanje dodatne zdravstvene analize. Lidl je na upit kratko odgovorio: "Budući da je riječ o prvostupanjskoj odluci koja nije pravomoćna, odluku ne možemo komentirati".

Otkako je u prosincu 2017. na snagu stupio Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi, svaki ugovor mora sadržavati odredbe poput trajanja, cijene, uvjeta plaćanja i isporuke itd.



- Najčešće pogreške se javljaju kod najjednostavnijih stvari koje se nama činilo, kad smo dobili ovlast za provedbu zakona, da tu neće biti problema. Recimo, stranke vrlo često griješe u navođenju trajanja ugovora kao što je to učinio Lidl, u navođenju mjesta isporuke, iako je bitni sastojak ugovora, uopće ga ne navedu i time krše zakon. To su neke jednostavnije stvari koje se krše, ali često se krše i rokovi plaćanja, kazala je za emisiju Potrošački kod Vesna Patrlj, zamjenica predsjednika Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja.

Pošteni uvjeti na tržištu za sve sudionike preduvjet su za dobro poslovanje, ističe predsjednik Udruge proizvođača međimurskog merkantilnog krumpira Damir Mesarić koji se godinama bavi zaštitom proizvođača.

- Svaka čast Agenciji za tržišno natjecanje što je konačno počela raditi posao, što smo se mi i zalagali, da se ta nepoštena trgovačka praksa, koja smeta proizvođačima i dobavljačima, ukine i da se počne raditi kako treba, kaže on.

Nije Lidl u ovoj priči usamljen. Plodine su kažnjene s milijun kuna, a NTL s 800.000 kuna. Kao i u slučaju Lidla, i ostali trgovački lanci na kazne se žale Upravnom sudu. No u ovim slučajevima nije riječ samo o novcu. 

Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore kaže kako iznos u ovom slučaju nije mali, ali u odnosu na promet je zanemariv.

- Poanta priče nije sankcija koju će Lidl platiti nego je negativna konotacija u marketinškom smislu. Mislim da je to puno veći teret i opterećenje nego financijska kazna, komentira.

Nisu samo trgovci bili nepošteni u lancu proizvodnje. Agencija je pokretala i postupke protiv otkupljivača i prerađivača, poput Fermoprometa, Vindije i Fragarije.



Kad se govori o nepoštenoj trgovačkoj praksi, proizvođače žulja još nešto.

- Akcije su im otvorene da ruše cijenu. Kad je akcija, ide cijena dolje, ali se ne vraća natrag gore i to je veliki problem. Dakle, ako su odradili akciju, vraćajte cijenu na staro. Akcija služi samo za rušenje i onda takvih akcija imate na godinu po 10, 12, 13 i mi jednostavno prodajemo 80% robe pod akcijama. To je neizdrživo, kaže Damir Mesarić, predsjednik Udruge proizvođača međimurskog merkantilnog krumpira.

Otkako je donesen Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi, sve ipak ide na bolje, ističu u Ministarstvu poljoprivrede. Zakonskim okvirom nepoštene se sudionike lanca kontrolira, kažnjava i tjera na promjenu.

- Treba reći da je generalno Zakon donio jednu pravnu sigurnost s obzirom na obvezu ugovornih odnosa i da je u značajnoj mjeri onemogućio iskorištavanje takve pregovaračke snage i prebacivanje svih troškova i poduzetničkih rizika od strane sektora trgovine na teret proizvođača, komentira Krunoslav Karalić, pomoćnik ministrice poljoprivrede.

Veće ovlasti AZTN-u

Sljedeće godine bit će dvije godine kako je Zakon donesen te će se morati napraviti procjena njegovih učinaka i propisa. To se poklapa s rokom za prihvaćanje nove direktive Europske Unije o nepoštenoj trgovačkoj praksi. Tim izmjenama i dopunama AZTN će dobiti veće ovlasti.

- Nemamo ovlast provođenja nenajavljenih pretraga, a po novom Zakonu ćemo to morati imati. Moći ćemo izlaziti nenajavljeno na teren. Sada to ne možemo jer moramo pokrenuti postupak, najaviti  očevid i onda otići, dakle stranka zna da mi dolazimo. I tu je problem jer stranka može svoje ponašanje baš taj dan uskladiti sa zakonom, pojašnjava Vesna Patrlj, zamjenica predsjednika Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja. 

Povrćari i voćari slažu se da zakon u nekim segmentima treba doraditi. Možda će se novim izmjenama ići i u tom smjeru te prihvatiti i neki njihovi zahtjevi.