"Frankerica" Gordana tuži: "Godine beznađa mi ne mogu vratiti, ali novce mogu"

Četrdesetak korisnika kredita u švicarskim francima poslalo je kaznenu prijavu protiv Hrvatske narodne banke. U prijavi tvrde da je nanesena financijska šteta potrošačima u ukupnom iznosu višem od 20 milijardi kuna. Mnogim su građanima zbog rasta kamatne stope i tečaja franka anuiteti porasli od 50 do 100 posto, zbog čega dio građana kredite nije mogao otplatiti pa su bili - ovršeni. U tužbi se navodi i da je država oštećena, jer je zbog visokih rata kredita bila smanjena i potrošnja.

Gordanu Jurić kredit u švicarcima povezao je sa sugrađanima u istoj muci. Nazivaju se "zadarski frankeri" i svi su redom tužili banke. Zbog nepoštenog kredita, prema procjenama udruge Franak, tužbe je podignulo oko 30-ak tisuća ljudi. I ne strahuju od ishoda.

- Osjećaj je bio da trpate jednostavno u jednu vreću koja nema dna, vi trpate, a ona uvijek prazna. Ne samo da nema dna, nego se vama glavnica povećava, vama se dug povećava. To je jako bilo teško objasniti okolini, kako to nakon 8 godina uredne otplate kredita ja dugujem više nego što sam digla, ja nikad nisam zakasnila ni jednu  ratu, kaže Gordana.

Gordana u tužbi tvrdi da je cijeli ugovor bio ništetan, a ne samo kamate i valuta. To je nešto rizičniji proces, nego kad se tuži samo za kamate i valutu. Uspije li to dokazati na sudu, i iznos koji će vratiti banka bit će veći.

- Pravno, svaka strana mora vratiti ono što je dobila. S obzirom na to da je banka nepošteni stjecatelj, banka mora vratiti sve sa zateznim kamatama. To je jedino moguće financijsko obeštećenje, to je najmanje što banka mora napraviti za nas, s obzirom na to da ne možete nekome nešto godinama uzimati i onda kad vas uhvati u krađi, kažete: "Ups... sad ćemo vratiti". A gdje je kazna?, pita Gordana.

Ohrabruje ju nedavna presuda, u kojoj je potrošač uspio dokazati ništetnost ugovora. Banka će tom klijentu morati vratiti milijun kuna sa zateznim kamatama. Iako presuda nije pravomoćna, ipak ih veseli.

- Ova presuda koja je donesena od strane Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Pagu, je utoliko različita od ranijih presuda iako ih nema veliki broj što je prvi put banka obvezana vratiti natrag potrošaču onaj iznos koji je i primila temeljem otplaćenih anuiteta kroz cijeli ovaj period, kaže odvjetnik Božo Vrkić.

Sličnu presudu donio je i sud u Kutini. Zato dugogodišnji borci za prava dužnika u švicarskim francima smatraju da su na dobrom putu da u sudskoj praksi dokažu ništetnost ugovora.

- Bitno je naglasiti da se u obje presude radi o konvertiranim kreditima, a kada je glavni ugovor kredita ništetan, ništetni su i svi dodaci takvom ugovoru, pa tako i dodatak o konverziji. I na temelju toga lako je izračunati obeštećenje. Svaka strana vraća drugoj ono što je primila temeljem takvog ništetnog ugovora, objašnjava za Potrošački kod Sandra Žiga, voditeljica ureda Udruge Franak.

Odluči li se korisnik kredita tužiti samo za kamate i valutu, ima veću pravnu sigurnost, nego kada tuži za ništetnost cijelog ugovora.

- Pravna sigurnost postoji temeljem kolektivne tužbe. Potrošač tu mora dokazati samo da je potrošač. Apsolutno je u kolektivnom procesu sve već dokazano i oni ne moraju na svojim pojedinačnim  ročištima izvoditi nikakve dokaze. To je doslovno već i utvrđeno u revizijskoj odluci Vrhovnog suda, dodaje Žiga.

S druge strane sudskog procesa su banke, koje i dalje tvrde da su svoj ceh platile - konverzijom.

- Hrvatska ima jedan specifični problem sasvim sigurno, jer u Hrvatskoj se događa ono što se nije dogodilo ni u  jednoj zemlji EU, a to je da su banke već platile milijardu eura štete za kredite u CHF, i to je taj naš kuriozitet, komentira Zdenko Adrović iz Hrvatske udruge banaka.

No korisnici kredita u švicarskim francima izračunali su da su konverzijom samo izjednačeni s korisnicima kredita u eurima. Iznose koje su preplatili - sada potražuju na sudu.

- Nema straha. Tu i tamo se može dogoditi da zastanu procesi, da se još razriješe neka manje sporna pitanja. Međutim to nije nikako problematično i zna se da to sad već ide u smjeru naše pobjede, samo  je pitanje matematike hoćemo li dobiti više ili manje, poručuje Denis Smajo, suradnik Udruge Potrošač.

Protiv banaka i HNB-a već su prije nekoliko godina podnesene kaznene prijave, ali su tada bile odbačene. Denis Smajo sada ih ponovno prijavljuje.

- Okolnosti su sada potpuno drugačije, jer u trenutku kada su se tada dizale kaznene prijave, i kad su se odbacivale, nismo imali pravomoćnu kolektivnu presudu u kojoj je bilo utvrđeno da su itekako oštećeni korisnici svih tih kredita u švicarskim francima, objašnjava Smajo.

Iz Hrvatske narodne banke kažu kako sama činjenica podnošenja kaznene prijave ne prejudicira postojanje osnovane sumnje na počinjenje prijavljenog kaznenog djela.

Osim kaznene odgovornosti, korisnici kredita u švicarcima nadaju se da će biti obeštećeni pravedno.

- Cijela obitelj je bila u stresu, u nervozi, u beznađu. Te godine beznađa cijele obitelji, to je teško vratiti. Ali barem financijski dio, to je najmanje što banka može napraviti, kaže Gordana Jurić.

Nadaju se da na pravdu neće čekati godinama.