Izglasovan proračun za 2020.

Hrvatski sabor prihvatio je u četvrtak državni proračun za iduću godinu s projekcijama za 2021. i 2022. godinu, po kojemu će ukupni prihodi države u idućoj godini iznositi malo više od 145 milijardi kuna, a rashodi malo više od 147 milijardi kuna. Proračun je donesen glasovima 80 zastupnika, 41 je bio protiv, a jedan suzdržan.

Vlada proračun temelji na realnom rastu BDP-a od 2,5 posto u idućoj godini. Na prihodovnoj strani proračuna najveći se prihodi očekuju od PDV-a (55,9 milijardi kuna) te od posebnih poreza i trošarina (16,6 milijardi kuna). Ukupni prihodi proračuna za iduću godinu rastu 6,7 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 5,4 posto. Ukupni rashodi veći su za pet posto, odnosno za sedam milijardi kuna u odnosu na originalni proračun za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 8,3 milijarde kuna.

Sabor je prihvatio i jedan amandman, onaj četvero HDZ-ovih zastupnika koji su tražili dodatnih deset milijuna kuna za Sveučilište Sjever. Tim amandmanom ne mijenja se ukupan iznos proračuna, nego se radi o preraspodjeli u okviru postojećih limita.

Amandmanom Sunčane Glavak, Anđelka Stričaka, Josipa Križanića i Damira Felaka se u okviru Ministarstva znanosti osigurava spomenuti iznos za redovnu djelatnost Sveučilišta Sjever, koje će tako u idućoj godini raspolagati s ukupno 35,66 milijuna kuna.

Ostatak od ukupno 327 amandmana, koliko su na predloženi proračun podnijeli saborski zastupnici i klubovi, vladajuća većina je odbila.

- Znate li vi uopće za što ste danas glasovali, protiv obnove Poljuda, protiv spajanja Drniša na autoput, protiv navodnjavanja, protiv kninske bolnice", negodovao je Mostov Miro Bulj. Ivan Šipić (HDZ) uzvratio je kako su nastojanja Bulja za Cetinski kraj i Dalmatinsku zagoru "ravna nuli".

Dan antifašističke borbe ostaje neradni dan

Sa 77 glasova za, 27 protiv i 6 suzdržanih, Hrvatski sabor izglasovao je Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima kako ga je Vlada predložila, što znači da Dan antifašističke borbe ostaje neradni dan.

Pri izjašnjavanju o tom amandmanu Stevo Culej bio je jedini HDZ-ov zastupnik koji nije glasovao.

Hrvatska od iduće godine Dan državnosti ponovno slavi 30. svibnja, dobiva i novi blagdan, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 18. studenoga, a oba će blagdana biti neradni dani, odlučio je u četvrtak Hrvatski sabor.

Nakon današnje izmjene Zakona, broj neradnih dana ostaje na 13.

Državni blagdani i neradni dani su: Nova godina, 1. siječnja, Bogojavljenje ili Sveta tri kralja, 6. siječnja, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo (promjenjivi datumi), Praznik rada, 1. svibnja, Dan državnosti, 30. svibnja, Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 5. kolovoza, Velika Gospa, 15. kolovoza, Svi sveti, 1. studenoga, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, 18. studenoga, Božić, 25. prosinca i Sveti Stjepan, 26. prosinca.

Promijenjen je i kalendar spomendana, kojih je sada 11.

Dosadašnji državni blagdan Dan neovisnosti, 8. listopada upisuje se na taj kalendar kao Dan Hrvatskog sabora, a status spomendana dobiva i Dan neovisnosti koji se prebacuje na 25. lipnja. U kalendar su uvršteni i Dan međunarodnog priznanja Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja 15. siječnja, Dan Europe i Dan pobjede za nad fašizmom 9. svibnja, Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima - nacizma, fašizma i komunizma 23. kolovoza. U tom je kalendaru i Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom 9. siječnja, koji se prije zvao Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države. 

Izmjenama Zakona o blagdanima kršćanski vjernici koji slave Uskrs po Julijanskom kalendaru dobivaju pravo ne raditi na Uskrsni ponedjeljak, uz pravo na naknadu plaće. Precizirana su i prava vjernika islamske, odnosno židovske vjeroispovijesti vezana za pravo na plaćeni neradni dan u slučaju kada pojedini vjerski blagdani traju nekoliko dana.

Izmjene Zakona o blagdanima stupaju na snagu 1. siječnja iduće godine.

Nova sjednica počinje 27. studenoga

Sabor je jednoglasno izmijenio Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi, u drugo čitanje poslao paket zakona iz četvrtog kruga porezne reforme, prihvatio izvješća o radu obveznih mirovinskih fondova u 2018.

Sabor je time zaključio aktualnu sjednicu koju je započeo sredinom rujna, a novu će početi u srijedu, 27. studenoga.

Sabor izmijenio ovogodišnji državni proračun

Hrvatski sabor u četvrtak je većinom glasova izmijenio ovogodišnji državni proračun, čiji se ukupni prihodi povećavaju za 1,6 milijardi kuna, na 137,7 milijardi, dok se rashodi smanjuju za 1,3 milijarde, na 139 milijardi kuna.

Najznačajnija povećanja odnose se na osiguranje dodatnih sredstava za zaposlene (494,2 milijuna kuna),  povećanje izdvajanja za mirovine (849,6 milijuna), financiranje prve faze terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku (350 milijuna), povećanje rashoda za prava iz sustava socijalne skrbi te za sanaciju ustanova u zdravstvu.

Najznačajnija smanjenja odnose se na uštede na kamatama (797 milijuna) i smanjenje za naknade aktivne politike zapošljavanja (151 milijun kuna).

Sabor se suglasio sa Vladinim amandmanom da se unutarnjom preraspodjelom osigura 2,8 milijuna kuna za Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina. Za taj iznos smanjuju se sredstva Ministarstvu financija, a povećavaju Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Sabor je odbio oporbene amandmane na rebalans ovogodišnjeg proračuna.

Za izmjene ovogodišnjeg državnog proračuna glasovala je većina zastupnika (82 'za', jedan suzdržan, 41 protiv).  

Grmoja: Iz medija saznajemo da ste se povukli

Iz Mosta još jednom pokušali otvoriti pitanje iznajmljivanja sabornice za potrebe Europske pučke stranke (EPP), pri čemu je Nikola Grmoja zamjerio vladajućima kako iz medija doznaju "da ste se povukli, da se sabornica neće dati EPP-u", osvrčući se na informacije da se ni sjednica predsjedništva, niti sjednica političke skupštine EPP-a ipak neće održati u Saboru.

- To nije tema, sjednite i ne zloupotrebljavajte Poslovnik, uzvratio mu je predsjednik Sabora Gordan Jandroković, pa krenuo s  glasovanjem. Najavio je i da će se saborsko Predsjedništvo sastati nakon što završi skupna sjednica.