Vakula o novom nevremenu, ali i klimi, relativno toploj zimi

Prošla godina već je bila klimatski globalno najtoplija otkada postoje mjerenja. U posljednjih 30 godina svi mjeseci su bili topliji od prosjeka. Posljedice neodgovornog ponašanja ljudi su i vremenski ekstremi kakvima trenutačno svjedočimo. Po ulicama hrvatskih priobalnih gradova moglo se ovih dana vidjeti kako ljudi surfaju ulicama, potop je i u Veneciji. Prema mnogobrojnim scenarijima klimatskih promjena ovo će se događati sve češće, kazao je za Studio 4 glavni meteorolog HRT-a Zoran Vakula. Otkriva i prognoze za zimu.

Vremenska prognoza za 15. studeni

- Recimo da su ovakve pojave kao što smo imali do sada relativno rijetke. Mislim da se ovo u Veneciji dogodilo tek šesti put u nekoliko stotina godina, da je baš tako poplavljeno. Poplave tamo nisu tako neuobičajene, ali jako rijetko baš ovakvog intenziteta. Većina klimatskih scenarija upućuju upravo na to, na sve češće i žešće vremenske neprilike. A u te neprilike se ubrajaju i visok porast vodostaja i bujične poplave, u kratko vrijeme velika količina kiše, ali i razdoblje dugotrajnijeg suhog vremena kakvo smo imali u listopadu, dakle ekstremi - kaže Vakula.

- Listopad je bio među najtoplijim mjesecima, u većem dijelu Hrvatske ne i najtopliji. Studeni vjerojatno neće biti i najkišovitiji, budući da imamo 620 litara kiše po četvornom metru recimo zabilježeno u Gospiću, ali će biti blizu njega u mnogim mjestima, kaže i dodaje kako nas čeka jedan kišovitiji studeni u većem dijelu Hrvatske, budući da će se kiša nastaviti i sljedećih dana, barem do ponedjeljka ili utorka. Vjerojatno će je povremeno u manjim količinama biti i kasnije. I pritom valja razlikovati, kaže, da smo mala, ali raznolika zemlja.

- U južnijim krajevima, Jadranu i području uz njega bit će kišovito, vjetrovito, jako nepovoljno. U Slavoniji, Baranji i Srijemu će sljedećih dana kiše biti malo. U nekim mjestima možda i nimalo, a temperatura zraka na istoku iznadprosječno visoka za studeni, blizu 20 stupnjeva sljedećih dana, kaže.

Prema prognozama primjerice Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF, Reading), a i prema nekim drugima koje se mogu naći na internetu, vrlo je velika vjerojatnost da će ova zima (prosinac, siječanj, veljača) biti iznadprosječno topla. No to, upozorava Vakula, ne znači i da će svi tjedni biti takvi.

- Vjerojatno će se dogoditi i hladnije razdoblje. Kad se ono dogodi, vjerojatno neće biti dugotrajno, a ni tako jako hladno. Prema prognozama koje imamo može se dogoditi da snijeg padne i zadrži se, a temperatura zraka bude i dalje malo viša od prosjeka. Takve detaljne prognoze, hoće li biti snijega i koliko, toliko unaprijed nisu dovoljno kvalitetne. Općenito su prognoze oborina, pa i snijega znatno nekvalitetnije pa i manje pouzdane od prognoze temperature, pojasnio je.

Komentirao je i koliko ovakvo hirovito vrijeme meteorolozima zagorčava život.

- S jedne strane daje dinamiku, zanimljivost, opravdava naše postojanje, jer kada je sve lijepo, divno i stabilno, što će vremenska prognoza? Ali s druge strane uistinu je sve češće zahtjevno, pogotovo ako želimo detaljno po područjima, po vremenima prognozirati. I moram naglasiti, ovo je prognoza, ljudi to često zaboravljaju. Misle da - ako nešto kažemo, prognoziramo da će to 100 posto tako i biti. Dio toga se ne ostvari, a volio bih kad se ne bi ostvarila prognoza, pogotovo upozorenje na opasne vremenske pojave sljedećih dana, rekao je.

Pogledajte cijeli razgovor: