Kako će Đorđe starim traktorom u Europu?

S posla na poljoprivredu - bila je to misao vodilja Đorđu Slijepčeviću, kada je prije 15 godina ostao bez posla u drvoprerađivačkoj tvornici u Slatini. Postao je stočar i tim poslom prehranjivao obitelj. Sve je izgradio sam, svojim novcem. Išle su godine, a mehanizacija mu je zastarjela. Obnoviti ju je htio europskim fondovima. Javio se, no naišao je na problem - ni za jedan natječaj na koji se htio prijaviti u posljednjih godinu dana ne ispunjava uvjete. Zašto? Za emisiju Plodovi zemlje istražila je Danijela Hegediš.

Nakon izgubljenog posla u slatinskoj tvornici, Đorđe Slijepčević iz Kozica je prelomio - pet jutara zemlje koju je naslijedio od oca bit će tek početak njegove poljoprivredne, stočarske priče. S prosječnih 7 tisuća kuna, koliko je dobivao za mlijeko na mjesec, moglo se - kaže.

Do unazad dvije godine postojala je privatna mljekara u blizini, u Starinu, koja se zatvorila zbog, kaže Đorđe, jeftinog sira koji je došao iz Poljske. Vlasnik mljekare se, kaže, nije mogao snaći pa ju je zatvorio.

- Dok je ta mljekara radila predavali smo mlijeko njemu i bilo je super. Nakon što se ona zatvorila ne možemo predati mlijeko zato što nemamo, kažu nam, najmanje 200 litara. I to da nosim 15 kilometara u susjedno selo, neisplativo je, objašnjava.

Pa je smanjio broj krava, kupio nekoliko telaca i počeo prije dvije godine toviti bikove. Za 20 grla stoke treba i hrana, pa danas obrađuje 14 hektara vlastite zemlje i 4 u zakupu. Sve s traktorom starim 30 godina pa je prošle godine odlučio prijaviti se na neke od mjera europskih fondova u virovitičkoj Agenciji za regionalni razvoj. No - još nije podnio nijednu prijavu.

- Čim dođem tamo, vide moju ekonomsku veličinu, negdje oko 25, 28 tisuća eura i odmah kažu da nemam dosta bodova pa ne vrijedi ni praviti. Za manje poljoprivrednike, od 2 do 8 tisuća eura, za to sam preveliki, a ovamo sam premali. Znači takva gospodarstva kao moja nikad ne mogu doći do europskih sredstava, rezignirano će Đorđe.

U čemu je problem?

U danas Poduzetničkom inkubatoru kažu da gospodinu Slijepčeviću, koji je bio čest gost radionica i savjetovanja u VIDRI, problem i nije bila ekonomska veličina.

- Što se tiče veličine gospodarstva gospodina Slijepčevića, na tom ekonomskom kriteriju on dobije maksimalan broj bodova. Znači da Vlada ipak ima namjeru razvijati takva gospodarstva jer i jesu za njih, da se mali osnažuju, kaže Neda Martić, direktorica Poduzetničkog inkubatora Virovitičko-podravske županije.

Primjerice, kompleksnost ulaganja u stočarstvu donijela mu je - nula bodova. Iz mjerodavnog ministarstva poručuju da su gospodarstva ekonomske veličine 25.000 eura prihvatljiva na natječajima za provedbu mjere 4 Programa ruralnog razvoja, koji su po sektorima podijeljeni na mikro, male i srednje te velike korisnike ekonomske veličine od 8.000 do 250.000 eura. No, i oni naglašavaju da ekonomska veličina nije jedini kriterij koji se boduje pri obradi zahtjeva za potporu.

- Kada se radilo o natječaju za stočarstvo mislim da je imao samo 40 bodova, znači to je ono minimalno, da je prošao samo prag. Tu se opet gledala nekakva kompleksnost ulaganja, da se ulaže u farme, da se gradi, da se oprema, a poljoprivredna mehanizacija je bila samo nešto što bi bilo dodatno da se poboljša konkurentnost gospodarstva, objašnjava Martić.

Kako do mehanizacije dostojne 21. stoljeća?

A Đorđe. kaže, zadovoljan je veličinom gospodarstva.  Ne planira ga proširivati zato što je to po njemu nesigurno i nema otkupa. Osim toga, dodaje, nije ni u godinama da ulazi u velike kredite. Ima troje djece i ne želi im, kaže, ostaviti dugove. Želi samo mehanizaciju dostojnu 21. stoljeća. Mnogi su mu predlagali kredit s povoljnom kamatom HBOR-a koji ne može dignuti jer je u minusu. A oko sebe, tvrdi, gleda mnoge koji svoj vozni park stalno obnavljaju.

- To nije ravnomjerno raspoređeno, da svi imaju jednaku šansu i jednake uvjete, nego jedni dobiju, a drugi ne mogu, kaže.

Direktorica Poduzetničkog inkubatora Virovitičko-podravske županije Neda Martić odgovara: 

- Od saslušanih koji dođu kod nas, možda bi njih 25 posto bilo predloženo s naše strane da bi bilo dobro da podnesu projektni prijedlog. Uvijek postoje neka ograničenja. Znači nije poanta ruralnog razvoja nabavka samo poljoprivredne mehanizacije nego se uvijek gleda da, i kada je riječ o primarnoj poljoprivredi, da su to ipak proizvodi s višim stupnjem dodane vrijednosti.

Sustav je često nemilosrdan

Da, sustav je često nemilosrdan. Đorđe kaže, niti je malen niti je velik - a posla preko glave.Troje djece od koji je jedna kći na fakultetu, druga završava Policijsku akademiju, a sin je još u srednjoj školi - ne želi opterećivati, ali želi ih školovati za bolji život.

Na pitanje bi li se njegova djeca nastavila baviti poljoprivredom, odgovara:

- Ne, kad vide mene. Sin sada ima 17 godina, ići će, kaže, na fakultet. Čim završi odmah će, kaže, ići van, što dalje odavde, komentira Đorđe.

Potkraj mjeseca bit će objavljen natječaj za mjeru 4.1.1 "Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava" - tovno govedarstvo. Đorđu je to možda još jedna prilika... Kaže, nikad ništa ni od koga nije tražio. Sve je napravio vlastitim rukama na imanju u malom slavonskom mjestu u kojem živi cijeli život. No, danas mu je pomalo žao te se pita - bi li mu bilo bolje da se nakon gubitka posla nije uhvatio poljoprivrede i da je otišao raditi nekamo drugamo.