Otvoreno o PISA rezultatima: Naši učenici "od stabala ne vide šumu"

Vlada i sindikati postigli su dogovor. Učenici i nastavnici vratili su se u učionice. Sada treba nadoknaditi izgubljeno. Može li se to učiniti kvalitetno?

- Hrvatski učenici prošli loše na PISA testovima
- O poraznim rezultatima PISA testova
- Zašto nenastavno osoblje nije dobilo koeficijente?
- "Kompromis je cijeli život, moramo se s time nositi"

Što o kvaliteti hrvatskog školstva govore najnoviji rezultati međunarodnog istraživanja PISA, kojim se ispituju znanje i vještine 15-godišnjih učenika u prirodoslovlju, matematici i pismenosti? U odnosu na vršnjake iz 79 zemalja, hrvatski su učenici u 2018. bili ispodprosječni. Najveći je pad u prirodoslovlju.

U emisiji Otvoreno gostovali su državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Branka Ramljak, predsjednik sindikata Preporod Željko Stipić, pročelnik Odjela za pedagogiju Sveučilišta u Zadru Igor Radeka, ravnatelj Gimnazije Pula Filip Zoričić te prof. povijesti iz gimnazije Vladimira Nazora u Zadru Tihana Biuk Magaš.



Na početku komentar rezultata hrvatskih učenika na PISA testiranju.

- Ta cijela paradigma sustava obrazovanja bazirala se kod nas na reproduciranju znanja, a ne pripremanju mladih da budu spremni primijeniti ono što su naučili. Ovi rezultati su nam podloga i uvjerenje da put kojim smo krenuli, promjene koje smo pokrenuli poput eksperimentalnog programa u 74 škole te frontalne primjene kurikularne reforme, da je to potrebno. Teško je očekivati rezultate na sljedećem testiranju 2021. godine. U obrazovanju ne postoji promjena koja će se osjetiti već iduće godine, ističe Branka Ramljak ispred Ministarstva.

Hrvatska je po PISA rezultatu ostvarila prosječan rezultat, ističe Tihana Biuk Magaš.

- Ako gledamo zemlju s ovakvim BDP-om i činjenicom koliko se ulaže u znanje, naši su rezultati iznadprosječni. No, ono što je negativno jest motiviranost učenika, a oni su većinom motivirani ocjenama. Mi u Hrvatskoj imamo obrazovnu politiku sa, za sada, kozmetičkim promjenama, ističe.

Ravnatelj pulske gimnazije Filip Zoričić kaže da se ne slaže s nekim medijima koji ističu da je Hrvatska na dnu.

- Mi se moramo usmjeriti na prostor zemalja koji su s nama dijelili isti obrazovni sustav te susjedstva. Kada usporedite s Mađarskom, Italijom ili primjerice Austrijom ili zemljama bivše Jugoslavije. S druge strane politika mora promijeniti pristup obrazovanju. PISA rezultati moraju biti motiv za promjene.

- Naš je sustav takav da materinji jezik ima premalu satnicu. Vi ste onda u situaciji da pokušavate nešto stići, a ne uspijevate. Mi upozoravamo da su kurikulumi rađeni za 5 sati tjedno, a imamo 4. Naravno, ne govorim o sadašnjim promjenama, ali rezultat tih promjena vidjet ćemo za 6 godina, dodaje Željko Stipić.

- Mi smo u stagnaciji od 2006. godine, a što se tiče prirodoslovlja smo u padu, dodaje Ramljak.

- Sustav je podfinanciran, u sustav se ne ulaže dovoljno te se ne mogu iskoristiti potencijali. Slovenija je 12. na listi, njihovi se ministri nalaze sa sindikatima i dogovaraju daljnje korake, dodaje Igor Radeka navodeći zbog čega Hrvatska stagnira.

- Sadržaj je alat za razvoj pojedinca, smisao sadržaja je da pojedinca razvije kao osobu. PISA testovi traže rješavanje problemskih situacija. Naši učenici znaju puno, "ali od stabala ne vide šumu". Ne znaju to znanje primijeniti u realnom životu.

Dodaje i da je Hrvatska jako loša po pitanju cjeloživotnog obrazovanja i da je samo Bugarska lošija od nas.

Studijske programe treba prilagođavati i mijenjati.

- Kod nas je stvar mentaliteta i politike te je tu primjerice razlika u rezultatima između Hrvatske i Slovenije. Ovdje je Boris Jokić dobro krenuo, a onda ga je politika maknula. Kada politika postane servis ljudima i onima koji žele promjene, tada će se u društvu sve početi mijenjati na bolje. Želim da se kurikularna reforma nastavi, ali podsjećam da je "Škola za život" dio reforme. Bojim se da ćemo se morati vratiti na početak. Reforma je krenula, a nije dobro bilo pripremljeno. Mislim da je i to bio jedan od okidača za štrajk, a ne samo koeficijenti. Politika mora maknuti prste od obrazovanja, ističe Filip Zoričić.

U emisiji se govorilo i o nadoknadi nastave. S obzirom na štrajk, očito je da će se školska godina morati produljiti.

- Ono što je Ministarstvo napravilo, slalo je obavijesti školama kako se ponašati. Sada kada smo "ušli u crveno", došli smo u takvu situaciju da neće biti moguće odraditi sve, ako se ne ide u produljenje nastavne godine. Mislim da je sada na školama da s roditeljima i učenicima, da se postigne dogovor i dovede školska godina do kraja, ističe državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Branka Ramljak.

Redoviti rad i nadoknada nisu nikada isto jer su okolnosti različite, ističe Željko Stipić.

- Od učitelja se traži veći angažman, a objektivno imate slabije rezultate. Kada bi primjerice nadoknađivali subotom, onda učenici zbog svojih obveza ne bi svi dolazili, već bi se razredi ponovili. Potom ne možete krenuti s novim gradivom, nego eventualno ponavljati. Mislim da ćemo formalno doći do 175 sati, ali tu će puno toga ovisiti o svakom učitelju i nastavniku. Štrajk je nanošenje štete, on se svodi na to. Ne možete biti sigurni da će to biti nadoknađeno.

Željko Stipić iz sindikata Preporod komentirao je i izjašnjavanje njihova članstva o ponudi Vlade. Ne može iznijeti konačne rezultate.

- Imamo mali uzorak, ali mi se čini da će rezultat biti "li la". No mali je uzorak, pa sam oprezan s najavama.

Nenastavno osoblje je ljuto, uvjereni su da su u cijeloj priči oko koeficijenata izigrani.

- Osjeća se jedna tuga, žuč zbog svega toga. Meni je žao malog čovjeka jer su bili uz učitelje i nastavnike cijelo vrijeme. Morat će nastaviti dalje, vjerujem da će se naći rješenje za njih, ističe ravnatelj Zoričić.

- Dobro motiviran učenik, dobro motiviran učitelj, dobro motiviran ravnatelj, dati će uspjeh. Ne može bez svih dionika zajedno, zaključuje Branka Ramljak.