Kako se obnavljao Dubrovnik nakon razornog potresa

Dubrovački Zavod za obnovu obilježio je 40 godina rada i to u danu u kojem su taj grad i dio Dalmacije osjetili potres čiji je epicentar bio nedaleko od Nevesinja u BiH. Zavod za obnovu je i nastao nakon velikog potresa 1979. godine. Sudjelovao je u obnovama nakon potresa i Domovinskog rata. 

U slučaju potresa najvažnije je ostati smiren, ne paničariti - imati mirnu glavu, razmisliti gdje se skloniti u datom trenutku, ne trčati van niti na stubište, upozorava za Regionalni dnevnik Ines Ivančić, ravnateljica Seizmološke službe RH.

Potresi koji potresaju okolne države u Dubrovniku nažalost nisu rijetkost, nego gotovo pravilo.

- Mi smo upravo to seizmički, tektonski aktivno područje koje se, naravno, ne proteže samo oko Dubrovnika, ide cijelom južnom Dalmacijom, preko Crne gore, pojašnjava Ivančić.

Upravo je raznorni potres potaknuo osnivanje Zavoda za obnovu Dubrovnika. Najprije nakon potresa, a potom i stradanja u Domovinskom ratu, Zavod za obnovu imao je gotovo neprocjenjivu važnost. Temeljna djelatnost Zavoda je obnova i ojačanja blokova zgrada protiv potresa tako da izdrže, da se poboljšaju kamene strukture, da izdrže barem par stupnjeva više nego što mogu po njihovoj osnovoj građi, kaže Mihaela Skurić, ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika.

Upravo je Božo Letunić vodio obnovu Dubrovnika nakon potresa. Obnovljeni su gotovo svi javni prostori, ali obnova zapravo nikada nije završila. 

Ipak, osnivanje Zavoda značilo je i donošenja novih standarda za novogradnju, čime je povećana otpornost na nove jake potrese koji se očekuju.