Hrvatski učenici loše prošli na PISA testovima

Objavljeni su rezultati međunarodnog istraživanja PISA, kojim se testiraju znanje i vještine 15-godišnjih učenika u prirodoslovlju, matematici i pismenosti. U njemu je 2018. sudjelovalo 79 zemalja i više od 600 000 učenika. Rezultati hrvatskih učenika, pokazalo se, bili su ispodprosječni u odnosu na one njihovih vršnjaka, a najveći je pad na ljestvici poretka prirodoslovne pismenosti. Istraživanje je provedeno netom prije početka eksperimentalne faze kurikularne reforme u svim školama.

U razdoblju od dvanaest godina (PISA 2006-PISA 2018) u Hrvatskoj nije uočen znatan pozitivan ili negativan trend u postignućima učenika u čitalačkoj i matematičkoj pismenosti, dok je u prirodoslovnoj pismenosti uočen znatan negativan trend.

- Upravo zato, postoji opravdanje da smo stavili veći naglasak na STEM, rekla je ministrica Blaženka Divjak na predstavljanju rezultata PISA istraživanja u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Ministrica je istaknula da učenici u Hrvatskoj stagniraju u čitalačkoj i matematičkoj pismenosti i da je to loša vijest, a da su u prirodoslovnoj učenici lošiji nego prije.

- Reforma je nužna. Svi koji su rekli da treba čekati, da treba odgađati, ovi ih rezultati demantiraju, kazala je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak. Dodaje da reforma koja se provodi mora donijeti pomake.

- Ali ne brzo i ne bez promjene poučavanja, i za učenike i za učitelje, što nije jednostavno, i zato ima otpora promjenama. Ključ je u tome, da se nove metode učenja i poučavanje stvarno primjenjuju, naglasila je.

Dr. sc. Josip Burušić iz Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar" izjavio je kako "imamo relativno čestu mijenjajuću obrazovnu politiku koja nije konzistentna, da kao nacija nismo jasno proklamirali što želimo od obrazovanja te da postoje snažne grupacije u obrazovnom sustavu koje se zalažu za svoje ideje koje ne nailaze na konsenzus".



Rezultati ispitivanja namijenjeni su za razvoj obrazovnih politika, istaknula je Divjak dodavši kako istraživanje pokazuje da nam je reforma nužna. Na pitanje je li moguće provesti reformu sa starim profesorskim kadrom, odgovorila je kako smo tek nedavno krenuli u promjene te da kurikul stavlja naglasak na tehničko mišljenje i rješavanje problema. Smatra da je ključ rješenja u primjeni novih metoda.

Odgovarajući na upit o vlastitoj odgovornosti za duljinu štrajka učitelja i nenastavnoga osoblja, istaknula je kako se "uvijek okrivljuju oni koji guraju reforme".

Ustvrdila je da se u provedbi reforme školstva zalagala za ugradnju i složenosti posla koju od početka provedbe obavlja nastavno osoblje, u što ulaze pripreme za održavanje nastave i njihova cjeloživotna edukacija. Ocijenila je kako se i prije moglo doći do dogovora između Vlade i sindikata.

Na pitanje o ukidanju eseja na državnoj maturi, odgovorila je da će se o tomu kasnije detaljno razgovarati.

Nabolje rezultate postigla Kina

Najbolje prosječne rezultate u svim trima istraživanjima postigla je Kina (pokrajine Peking, Šangaj, Jiangsu i Zhejiang), a prate je Singapur i Makao-Kina. Najniže rezultate ostvarili su učenici iz Filipina i Dominikanske Republike.
Čitalačka pismenost - osnovnu razinu ne doseže petina hrvatskih učenika.
U čitalačkoj pismenosti od europskih zemalja najuspješnija je Estonija s rezultatom od 523 boda, zatim Finska s 520 bodova te Irska s 518 bodova, a Hrvatska je postigla ispodprosječni rezultat od 479 bodova i na 29. je mjestu u ukupnom poretku od 77 zemalja, navodi u priopćenju Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje.

Prosječni rezultat Hrvatske nije znatno različit od prosječnih rezultata 11 zemalja (Nizozemska, Austrija, Švicarska, Latvija, Italija, Mađarska, Litva, Island, Izrael, Rusija i Bjelorusija).

Na ukupnoj skali čitalačke pismenosti, osnovnu razinu čitalačke pismenosti (razina 2) nije dosegla petina hrvatskih učenika, odnosno svaki četvrti dječak i svaka sedma djevojčica. Na visokim razinama (razine 5 i 6) nalazi se 5 % hrvatskih učenika, što je za oko 4 % manje od prosjeka zemalja OECD-a.
Djevojčice su postigle znatno viši rezultat od dječaka (razlika iznosi 33 boda). Učenici gimnazijskih programa u prosjeku su ostvarili najbolje rezultate u čitalačkoj pismenosti u odnosu na učenike ostalih obrazovnih programa.

Matematička pismenost - osnovnu razinu nije dosegnuo svaki treći hrvatski učenik

Najbolje rezultate u matematičkoj pismenosti u Europi postigle su Estonija (523 boda), Nizozemska (519 bodova) i Poljska (516 bodova).

Hrvatska je ostvarila ispodprosječni rezultat od 464 boda te je na 40. mjestu u ukupnom poretku od 78 zemalja. Hrvatski prosječni rezultat nije znatno različit od prosječnog rezultata Izraela.

Na skali matematičke pismenosti osnovnu razinu (razina 2) nije dosegao svaki treći hrvatski učenik, odnosno nešto manje od trećine dječaka (30,4 %) i djevojčica (31,9 %). Na visokim je razinama (razine 5 i 6) 5% hrvatskih učenika, što je upola manje od prosjeka zemalja OECD-a.

Dječaci su u Hrvatskoj postigli viši rezultat od djevojčica (razlika iznosi 9 bodova). Učenici gimnazijskih programa u prosjeku su ostvarili najbolje rezultate u matematičkoj pismenosti od učenika svih ostalih obrazovnih programa.

Prirodoslovna pismenost - znatan negativan trend u postignućima hrvatskih učenika

Od europskih zemalja najbolji prosječni rezultat u prirodoslovnoj pismenosti postigle su Estonija (530 bodova), Finska (522 boda) i Poljska (511 bodova).
Hrvatska je ostvarila ispodprosječni rezultat od 472 boda te je na 36. mjestu u ukupnom poretku od 78 zemalja. Hrvatski prosječni rezultat nije znatno različit od prosječnog rezultata Rusije, Luksemburga, Islanda, Bjelorusije, Ukrajine, Turske i Italije.

U hrvatskih učenika zapažen je znatan negativan trend u prirodoslovnoj pismenosti te se njihov prosječni rezultat smanjuje za 5 bodova po trogodišnjem periodu.

Na skali prirodoslovne pismenosti osnovnu razinu (razina 2) nije dosegnuo svaki četvrti hrvatski učenik, odnosno nešto više od četvrtine dječaka (27 %) i nešto manje od četvrtine djevojčica (24 %).

Udio učenika ispod osnovne razine prirodoslovne pismenosti povećao se za čak 8,4 % u razdoblju između 2006. i 2018., a na visokim je razinama (razine 5 i 6) 3,6 % hrvatskih učenika, što je gotovo upola manje od OECD-ova prosjeka.

Udio hrvatskih učenika na visokim razinama u prirodoslovnoj pismenosti znatno se smanjio za 1,5 % u razdoblju između 2006. i 2018.
S obzirom na spol, u Hrvatskoj nije zabilježena znatna razlika između djevojčica i dječaka u prosječnom rezultatu iz prirodoslovne pismenosti, a učenici gimnazijskih programa u prosjeku su ostvarili najbolje rezultate u prirodoslovnoj pismenosti u odnosu na učenike ostalih obrazovnih programa.

Nacionalni izvještaj PISA 2018: Rezultati, odrednice i implikacije i više informacija o PISA istraživanjima i ciklusu PISA 2018 dostupni su na mrežnim stranicama Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja na adresi https://pisa.ncvvo.hr/. OECD-ov međunarodni izvještaj, baza podataka iz ciklusa PISA 2018 i detalji o pojedinim ciklusima istraživanja dostupni su na službenim OECD-ovim stranicama na adresi: http://www.oecd.org/pisa/.

Što je PISA?

Ispitivanje PISA svake tri godine vrednuje učinkovitost obrazovnih sustava i služi kao važan pokazatelj vladama prilikom opravdavanja politika koje se ponekad jako razlikuju.

Što mjeri PISA?

Taj Međunarodni program ispitivanja znanja i vještina učenika provodi se od 2000., a njime su obuhvaćeni učenici u dobi od 15 godina.

Provjeravaju se tri područja: čitalačka pismenost, matematika i prirodoslovlje. U svakom ispitivanju jedno od ta tri područja određeno je kao "dominantno" i temeljitije se provjerava. U 2018. to će bila čitalačka pismenost, kao i 2009. i 2000.

Većina pitanja, njih 70 posto, odnosi se na tu dominantnu temu, a 30 posto na ostale dvije.

PISA uključuje i upitnik o obiteljskoj situaciji i sociokulturnom položaju učenika te njihovoj percepciji škole.

Tko sudjeluje?

Zadatke je u svibnju 2018. rješavalo 600.000 učenika u 79 zemalja i teritorija, što je uzorak koji je predstavljao 32 milijuna učenika u dobi od 15 godina.
Riječ je o nasumičnom uzorku, ali obuhvaća učenike privatnih i javnih škola, kako bi se postigla reprezentativnost.

Većina učenika polazi srednju školu (63 posto opću gimnaziju, 14 posto strukovnu srednju školu), a ostali su pri kraju osnovne škole.

Nekoliko zemalja ili teritorija pridružilo se 2018. ispitivanju: Saudijska Arabija, Bjelorusija, BiH, Brunei, Maroko, Filipini i Ukrajina.

Kako izgledaju testovi?

Učenici moraju pokazati da mogu "razumjeti i koristiti pisani tekst, ali i razmišljati o njemu i angažirati se".

Procjenjuje se "sposobnost učenika da koriste znanje u svakodnevnim životnim situacijama, da analiziraju, razmišljaju i komuniciraju učinkovito", istaknuo je Thierry Rocher, čelnik ureda za vrednovanje učenika pri DEPP-u, odjelu za statistiku francuskog ministarstva obrazovanja.

Pitanja su u obliku zadataka višestrukog izbora, ali i otvorenog tipa, na koja se traži kratak pisani odgovor.

Ispitivanje se od 2015. provodi na računalima.

Traje tri i pol sata, od čega je dva sata predviđeno za test, a sat i pol za upitnik o školi, društvenom položaju i obiteljskoj situaciji.

Tko su dobri učenici?

PISA je u početku među dobre učenike svrstavala nordijske zemlje, na čelu s Finskom.

Kada se broj sudionika povećao, briljiralo je više azijskih zemalja ili gradova poput Šangaja i Singapura.

Njemačka se spektakularno popravila zahvaljujući reformama pokrenutim nakon razočaravajućeg rezultata 2000. godine.