U Saboru o izmjenama Zakona o gradnji

Gotovo nepodijeljenu podršku saborskih zastupnika dobio je u utorak Vladin prijedlog izmjena Zakona o gradnji, kojima se naglasak stavlja na energetsku obnovu zgrada i energetski učinkovitije građenje.

- Cijela je Europa prepoznala da zgrade troše preko 40 posto sveukupne potrošnje energije, rekao je državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva Željko Uhlir.

Govoreći o koracima koje je Hrvatska napravila na energetskoj obnovi zgrada, naveo je kako je od 2015. objavljeno pet poziva za tu namjenu, osigurano povlačenje bespovratnih 311 milijuna eura ili dvije milijarde kuna, a sve se pozitivno odrazilo na investicijski ciklus u građevinarstvu. Učinke energetske obnove pokazao je na primjeru splitske bolnice, koja nakon energetske obnove godišnje manje troši pet milijuna kuna.

Kroz izmjene koje se predlažu u zakonu utvrđuje se obveza donošenja Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. te programa energetske obnove zgrada, razvoja zelene infrastrukture te razvoja kružnog gospodarenja do 2030.

- Zbog značaja koji ima građevinski sektor, važno je kroz zakone taj sektor učiniti propulzivnijim, rekao je Branko Bačić (HDZ) dodavši kako građevinarstvo u ukupnom BDP-u sudjeluje s oko pet posto, zapošljava preko 101 tisuću radnika ili sedam posto ukupnog broja.

Zakon hvali i oporbena Anka Mrak Taritaš (Glas), zadovoljna što se "krenulo" promicati elektromobilnost.

- Naime, kad danas hoćete imati električni automobil imate problem s punionicama, kazala je i dodala kako je smisao da se mogućnost punjenja osigura u garažama gdje su javni prostori te u višestambenim zgradama.

Miro Bulj (Most) ponovno je prozvao teleoperatere koji bazne stanice stavljaju posvuda, poziva ih da se ponašaju na isti način kao u država iz kojih dolaze.

- Zašto je naš narod izložen takvoj njihovoj agresiji, zašto se pogoduje teleoperaterima, pitao je Bulj.

Bez većeg zanimanja zastupnika Sabor je raspravio zakonski prijedlog kojim se propisuju mjere koje trebaju zapriječiti da se u legalni lanac opskrbe unose krivotvoreni lijekovi. Naime, prema tom zakonu na pakiranja određenih lijekova za ljude moraju se staviti sigurnosne oznake koje se sastoje od jedinstvenog identifikatora i zaštite od otvaranja kako bi se omogućila identifikacija i provjera autentičnosti tih lijekova.