Kurelić: Hrvatska je dobra zemlja za pregovore o brexitu

Petak trinaesti pokazao se kao više nego sretan dan za Borisa Johnsona. Konzervativce je poveo u nadmoćnu pobjedu nad laburistima Jeremya Corbyina i time osnažio svoju premijersku poziciju. Konzervativci su osvojili apsolutnu većinu u novom sazivu parlamenta. To premijeru Johnsonu omogućava da provede brexit 31.-og siječnja, kako je i obećao. Rezultate britanskih izbora za Temu dana analizirali su dekan Fakulteta političkih znanosti profesor Zoran Kurelić te urednik portala Jutarnjeg lista Euroactiv Željko Trkanjec.

Uvjerljivi pobjednik Johnson: Zaliječimo rane od Brexita

- Nitko ovo nije očekivao, ljudi su očekivali da će biti oko 340, maksimalno 350 u dobroj varijanti, a dva dana postojao je strah da ide prema 330 zastupnika. Dakle, svi smo bili sigurni da će biti natpolovična većina i da će pobijediti torijevci, ali ne ovako. Ovo je veliko iznenađenje, rekao je Zoran Kurelić.

Zašto je došlo do toga?

- Ovo su bili izbori oko brexita, koliko god da su se laburisti trudili da ne budu i kako su bili izbori oko brexita pokazalo se da su torijevci imali vrlo jasan slogan, u prijevodu obavimo brexit i nisu uopće vrludali s programima. Imali su jako mali manifest, jako malo pitanja fokusirano na brexit. Jeremy Corbyin je imao užasnu poziciju oko brexita znog toga što je morao pomiriti dva nepomirljiva krila radničku klasu koja je glasala za brexit, srednji sloj i mlade koji su glasali protiv i oni su to napravili možda s jedinim mogućim ali jezivim rješenjem da će ponovno ispregovarati neki brexit i da će ga staviti na referendum. To se glasačima činilo apsolutno neprobavljivo i glasali su za Borisa Johnsona.

- Sam Corbyin nije shvatio tko je njegovo biračko tijelo jer se u Britanijji već dogodio onaj pomak koji se dogodio u Europi i koji se dogodio u Americi, dakle da radnička klasa, onaj sjeverni dio Engleske gdje je nekad postojao laburistički crveni zid više ne glasa za laburiste s jedne strane, a s druge strane je dosta snažno odjeknula Johnsonova poruka konzervativaca, ako ne glasate za mene dobit ćete Corbyina. Što je opet dosta onih koji su se lomili između, bili su svjesni da Corbyin dolazi s idejama nacionalizacije, nekakvog socijalizma s njegovom idejom koja je vodila Britaniju u drugom smjeru i to je silno okrenulo dio birača u Johnsonovom smjeru. Cijeli sjeverni dio Britanije se još jače okrenuo prema Johnsonu pa recimo i Wales dok jasno neki drugi dijelovi su ostali čvrsti, rekao je Željko Trkanjec.

Britanski izborni sustav

- Oni imaju 650 izbornih jedinica i 650 mjesta u parlamentu. Onaj tko pobijedi u izbornoj jedinici ide ravno u parlament. Možeš dobiti 20% u izbornoj jedinici, drugi ima 19, 18 ili kako već bude. Prema tome događaju se nevjerojatni paradoksi. Da recimo s 3,7% glasova od ukupnog biračkog tijela Škotska nacionalna stranka (SNP) dobije 48 mjesta u parlamentu, a liberalni demokrati za koje je glasalo 3,5 milijuna ljudi, 2 milijuna više nego što je glasalo za SNP dobije 11 mjesta.

- Da je sustav proporcionalni onda bi recimo 320 dobili torijevci, a opozicija bi zajedno dobila 320 do 325. Ukupno kad se gleda koliko je ljudi glasalo za Škotske nacionaliste, liberalne demokrate i laburiste, glasalo je milijun ljudi više nego za torijevce, a dobili su 100 mjesta manje, objasnio je Kurelić.

Iscrpljujući proces

-
Tu će se puno toga događati i prvi korak je danas napravila EU. To je jasna poruka Londonu. Michel Barnier ostaje glavni pregovarač, dakle čovjek je radio ovaj posao, radit će ga i dalje i to je loša poruka Londonu jer se Barnier pokazao izuzetno tvrdim pregovaračem i koji radi u korist EU. Tu će se postaviti i nekoliko ključnih stvari, recimo jedna je ribarstvo gdje se mora naći neki sporazum, drugo su financijske usluge gdje je ključno pitanje hoće li se  finacijska industrija preseliti iz Londona i ukupnih standarada hoće li Britanija u ovom novom sazivu parlamenta biti spremna prihvatiti europske standarde i tako sklopiti ugovor. Ako neće tada će EU staviti puno oštrije zahtjeve. Postoji mogućnost da se probije rok od 31. prosinca za pregovore, ali Johnson bi htio što prije. Europska unija će biti apsolutno čvrsta, to je sigurno, smatra Trkanjec.

Odgovornost Hrvatske u brexitu

- S jedne strane velika odgovornost, ali zapravo većinu stvari ovdje radi Vijeće i Komisija, ističe Trkanjec. Ali činjenica je da će Hrvatska tijekom predsjedanja biti zemlja koja će potpisati sporazum da Velika Britanija izlazi iz EU, a to je dosta interesanto jer je 2005. Britanija bila najžešći protivnik ulaska Hrvatske u EU. Kad su se i Nizozemci povukli, britanci su bili najtvrđi. Dakle, mi ćemo biti ti koji će formalno odraditi posao. Ključni dio posla radi Vijeće i prvenstveno Komisija koja će provesti sporazum i jasno europski parlament koji mora ratifircirati Johnsonov sporazum nakon što ga ratificira britanski parlamnet.

Brexit za naše odnose neće značajno značiti ništa, navodi Kurelić. Mi imamo malo razmjenu.

- Što se tiče turizma tu imamo interese ali to ne vjerujem da će naročito pasti i upravo zbog toga što nema nekih naročitih interesa ništa se strašno neće zakompicirati. Hrvatska je dobra zemlja kada kreću pregovori koji će uključivati zbiljske interese.