"Pametna" poljoprivreda, budućnost u proizvodnji hrane

U proizvodnji i kvaliteti hrane, ali i očuvanju okoliša i klime, u godinama koje dolaze sve će veću važnost imati takozvana "pametna" poljoprivreda.

U naprednim zemljama ona već čini 25 posto ukupne proizvodnje, u Sjedinjenim Državama i do 80 posto. U nas su je tek počeli primjenjivati mlađi poljoprivrednici, u čemu ih podupire i država.

U golemim staklenicima, rajčice dozrijevaju tijekom cijele godine. Toplina, vlaga, svjetlo - sve se kontrolira softverski.

- Da bi proizvodili van sezone i bili konkurentni, efikasni i uspješni u tome, naravno da su potrebne nove tehnologije. Takve tehnologije su već bile poznate u Europi, govori Zvonimir Belić, poduzetnik u poljoprivredi.

Bio je to pun pogodak. Smanjili su troškove, dobili konkurentan i kvalitetan proizvod. Bez inovativnog pristupa poljoprivredi, nema budućnosti u proizvodnji hrane, slažu se i poljoprivrednici i struka.

- Naša je zadaća prilagoditi nove tehnologije i inovacije našoj sadašnjosti i stvarnosti i dati stručnjacima da to realiziraju, naglašava prof.dr. Zoran Grgić, dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Budući da za ovaj sektor izdvajamo premalo novca, i struka i poljoprivrednici okreću se europskim financijskim izvorima i ruralnim fondovima.

- Pod broj jedan, to je sigurnost u proizvodnji, naši proizvođači mogu biti konkurentniji. Što su više vezani i više tehnološki opremljeni, to su sigurniji i stabilniji, ističe Andrijana Vidaković, Kadmo d.o.o.

- Dajemo dodatne bodove za inovativne tehnologije pa je tako samo na području Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema - 400 projekata dobilo dodatne bodove na temelju novih, inovativnih tehnologija, govori Matilda Copić, ravnateljica Agencije za plaćanja u poljoprivredi.

U tijeku je i monitoring koji donosi novi precizni sustav digitalne kontrole poljoprivrednih površina.

- Što jest monitoring - potrebno je definirati markere pojedinih površina, pojedine kulture da se onda vidi da li se na tim površinama obavljala poljoprivredna aktivnost tijekom cijele godine, naglašava Copić.

Cilj je utvrditi tko uistinu obrađuje zemlju i na njoj proizvodi, a tko ne. Ovisno o tome, imat će pravo na potporu, odnosno ondje gdje je proizvodnja izostala - neće.