Nacionalna mirovina - tri su opcije

Objavljeni su detalji radne verzije Vladina plana uvođenja nacionalne mirovine. Prema njoj - iznosila bi 800 kuna i primali bi je stariji od 65 koji nemaju više od 15 godina radnog staža i 20 godina neprekidno imaju prebivalište u Hrvatskoj.

Prijedlog zakona trebao bi se naći u Vladinoj proceduri u siječnju, najkasnije u veljači, a mirovine bi se počele isplaćivati 2021. Nacionalna mirovina državu bi do 2030. stajala između milijardu i dvije i pol milijarde kuna. Pri uvođenju tzv. nacionalne mirovine postoje tri opcije.

- Prva je opcija imovinski cenzus, tj. provjera imovinskog cenzusa osobe koja prima nacionalnu mirovinu. Drugi prijedlog se odnosi na provjeravanje imovine, osobe koja prima nacionalnu mirovinu, ali i članova kućanstva. Treći prijedlog se odnosi ne samo na imovinu, ne samo imovinski cenzus nego i dohodovni cenzus te osobe, kaže državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Majda Burić.

Nacionalna mirovina bi, u najširoj varijanti obuhvatila oko 23 tisuće građana. U srednjoj 17 tisuća, a najmanjoj varijanti zahvatila bi 8 tisuća građana. To, dodaje Burić, "primjerice žene koje su u trenutku Domovinskog rata imale 40-tak godina i nakon gubitka posla nisu se mogle vratiti na tržište rada, jer su u tom trenutku imale 50 godina".

Iznos od 800 kn određen je kako bi se napravila razlika prema minimalnoj mirovini koja iznosi 1020 kuna. Nije mnogo, ali pokriva dio životnih troškova, ističu iz Ministarstva. Sve je to dio predizborne igre, smatra predsjednik HSU-a Silvano Hrelja. Problem bi se po njemu mogao riješiti putem sustava socijalne skrbi.

- Imamo armiju ljudi koji rade u socijalnoj skrbi, poznaju stanje na terenu i mogu vrlo odgovorno i kvalitetno utvrditi tko ima potrebu, a tko nema potrebu za socijalnom pomoći u starosti, kazao je Hrelja.

Nacionalna mirovina proći će redovitu proceduru tijekom 2020., a primjenjivat će se od 1. siječnja 2021. Financirat će se iz općeg proračuna, a ovisno o odabranom modelu, državu će stajati između milijardu i dvije i pol milijarde kuna do 2030.