Izazovi i prilike hrvatskog predsjedanja

Približava se početak šestomjesečnog hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, koje će naša zemlja s početkom 2020. preuzeti od Finske.

Na sutrašnjoj sjednici Vlada će prihvatiti program predsjedanja. Brexit, dogovor o novom višegodišnjem financijskom okviru, proširenje, klimatske promjene, teme su koje će u Uniji dominirati u prvoj polovini iduće godine.

U Bruxellesu će 15. siječnja svečano biti obilježen početak hrvatskog predsjedanja. Na taj dan 1992. tadašnja je Europska zajednica priznala Hrvatsku kao neovisnu i suverenu državu. Predsjednik hrvatske Vlade već na početku drugog tjedna nove godine ubacuje u petu brzinu.

- Ja ću odmah nakon 6. siječnja, čini mi se 7. ili 8. ne znam sad više točno, ići u Pariz na razgovore s predsjednikom Macronom, dolazi nam Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća, dolazi cijela Europska komisija ovdje, njih 27, 9. siječnja navečer na svečani koncert koji će biti u HNK, potom sastanci s njima 10. siječnja, a nakon toga idem u Strasbourg održati govor pred Europskim parlamentom, 16. siječnja s Angelom Merkel u Berlinu dakle nakon ovog sastanka s Conteom u Rimu, aktivni smo, agilni, imamo ruke na svim dosjeima koji su bitni za Hrvatsku i za Europu, objasnio je prije dva dana premijer Andrej Plenković.

O njima će se raspravljati na sastancima u Bruxellesu, u Hrvatskoj će ih do kraja lipnja biti održano više od 200. Očekuje se oko 25.000 izaslanika. 

- Prije svega, ovo je veoma važno predsjedanje. To je početak europske legislative nakon osnivanja Komisije. I stoga će hrvatsko predsjedništvo dočekati važna pitanja. Posebice jedno, a to je višegodišnji fi nancijski okvir proračuna EU-a, koji, naravno, uključuje i Parlament, ali i sve institucije, u nastojanju da se podupre ambiciozan proračun, rekao je 4. prosinca predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli.
Grlić Radman: Investicijska klima će ojačati tijekom predsjedanja
Tijekom hrvatskog predsjedanja završava i dugotrajni izlazak Velike Britanije iz Europske unije. 

- Hrvatska će kao predsjedateljica Vijeća pomoći već tijekom siječnja da se ratificira na razini država članica Ugovor o izlasku Ujedinjene Kraljevine, plus da se završi proces na razini Europskoga parlamenta, a onda bismo već početkom veljače nastojali dogovoriti pregovarački okvir za buduće odnose, najavio je 13. prosinca premijer Plenković.

Zagreb priprema i sastanak na vrhu posvećen budućim odnosima sa zemljama zapadnog Balkana, odnosno proširenju Europske unije.

- I ono što je nama posebno važno jest perspektiva nama susjednih zemalja koje bi željele postati članicama EU-a. U mjesecu svibnju bit će i veliki summit koji će iznjedriti, nadam se, pozitivne poruke za sve one zemlje koje ispunjavaju standarde, a žele jednoga dana postati članicama EU-a, rekao je 5. prosinca predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.

Malo više od šest godina otkako je Hrvatska postala članica pred njom je zahtjevna zadaća i veliki izazov.