Nepotrebno bacanje hrane

Svaki stanovnik Hrvatske baci 75 kilograma hrane na godinu. Najviše hrane baca se za vrijeme blagdana. U otpadu završi mnogo blagdanskih delicija, što je za potrošače nepotreban trošak, a okolišu će nanijeti štetu.

Prema statistici, najviše hrane bacaju mlađe zaposlene osobe, kućanstva s visokim primanjima te ona s malom djecom.

Rješenje je, kažu stručnjaci, definiranje i planiranje jelovnika. Zbog raskošne ponude u trgovinama, većina potrošača kupit će ono što im ne treba.

- Planirati kupovinu, planirati tjedne jelovnike je jako dobra preporuka i savjet, ne ići u kupovinu gladan, držati se popisa u kupovini. Ako dođe do ostataka, svakako ih iskoristiti, pojesti u idućem obroku, ili napraviti od njih novo jelo, rekla je dr. sc. Branka Ilakovac, predsjednica Centra za prevenciju otpada od hrane.

Razlozi bacanja hrane najčešće su kupovanje prevelikih količina i neiskorištavanje ostataka jela.

- Prednost je ono što se već dogodilo u trgovačkim centrima, a to su manja pakiranja hrane gdje ne morate nužno kupiti 15 kg krumpira nego kg i pol, 2 i pol kg. Što je zapravo prednost gdje kupac odabere i automatski manje koristi, rekao je direktor tvrtke VeeMee Marko Kozjak.

Najmanje je bacaju starije osobe te osobe s razvijenom ekološkom sviješću.

- Samim time dok dolazimo kupiti tu hranu, mi smo već generirali neki otpad dok se ta hrana pripremila za nas. To je onaj segment posla koji mi odrađujemo, i tu bi mogla ta brojka od 75 kg biti puno veća, kaže Kozjak.

Otpad od hrane koji završi na odlagalištima pretvara se u metan - staklenički plin s potencijalom globalnoga zagrijavanja 25 puta većim nego što ga ima ugljični dioksid.