Plenković briselskim novinarima: Nećemo dići žicu prema BiH

Uoči sutrašnjeg posjeta europskih čelnika Zagrebu u povodu hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, u našu zemlju stiglo je i šezdesetak utjecajnih briselskih dopisnika iz svih zemalja članica.

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici s njima se sastao premijer Andrej Plenković. Glavna su tema bile hrvatske aktivnosti u idućih šest mjeseci.

- Hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije događa se u iznimno zanimljivom i osjetljivom razdoblju. Trenutačno se odvijaju mnogi procesi koji zahtijevaju našu pažnju i predanost. Što se tiče našeg programa, imamo četiristupa. Svi stupovi se bave različitim europskim politikama, objasnio je Plenković.



- Dva su cilja koja su nam trenutačno vrlo važna za hrvatsko članstvo u Europskoj uniji. To su pristupanje Schengenu, kako bismo osposobili hrvatsku policiju za čuvanje granice, te ulazak u eurozonu, pri čemu smo napravili nekoliko važnih koraka, dodao je premijer.

- Ovo je dobro vrijeme za početak vašega predsjedanja. Uz rad novog saziva Europske komisije, postoje pitanja proširenja Europske unije, brexita te višegodišnjeg financiranja. Dobro će biti za vašu zemlju da nauči kako sve to funkcionira, komentirao je Wiktor Nummelin, iz TT News Agency, Švedska.



Plenković je izjavio  i da njegova vlada nikada neće postaviti bodljikavu žicu prema BiH radi zaustavljanja ilegalnih migranata.

- Neke naše susjede članice EU-a postavile su fizičke barikade i bodljikave žice. Mi se na to nismo odlučili jer imamo prirodne barijere poput Dunava i Save, te planina i šuma, odgovorio je Plenković nizozemskom novinaru na pitanje o migrantskoj politici koju će Hrvatska zastupati tijekom predsjedanja.

Za BiH je rekao da je "susjedna i prijateljska država" s kojom Hrvatska dijeli niz poveznica, te da bodljikava žica ne bi poslala dobru političku poruku za  bilateralne odnose. 

Pred stranim novinarima naglasio je i kako na mnogim mjestima s druge strane granice žive Hrvati te istaknuo da se kao premijer Hrvatske neće nikad odlučiti za izgradnju ograde između Hrvata i Hrvata. 

Plenković je rekao kako je potrebno zaustaviti ilegalne migracije i reformirati Dublinski sporazum te da su migracije pitanje koje su nakon pada Berlinskog zida najviše promijenile političko raspoloženje u Europi. Podsjetio je da Hrvatska s granicom od 1351 kilometara ima najdulju vanjsku granicu EU-a, dužu od rusko-finske. 

Novinarka New York Timesa pitala je može li država koja je optužena da tuče i puca na migrante, krade od njih i vraća ih iz Zagreba u BiH predlagati reformu migracijske politike. 

Plenković je odgovorio kako su to tvrdnje, a ne činjenice, te da se Hrvatska odlučila investirati u sposobnost policije umjesto u bodljikavu žicu.

- Uzimamo u obzir sve humanitarne aspekte. Nemamo dokaze za sve to što spominjete, osim o dva incidenta s pucnjavom koji su se dogodili slučajno u unutrašnjosti hrvatskog teritorija. No to je bilo slučajno i nije službena politika ili namjera policije, rekao je premijer, dodavši kako se svaka žalba na rad snaga sigurnosti dobro provjerava. 



Brexit i proširenje

Plenković je na pitanje novinara britanskog Telegrapha ocijenio da brexit nije bila pametna ideja.

- Vrijeme je pokazalo koliko su komplicirane posljedice te odluke tadašnjeg britanskog premijera Davida Camerona, rekao je. 

Novinarka Wall Street Journala pitala je hoće li se trgovinske između EU-a i SAD-a preliti i na transatlantsko savezništvo, na što je predsjednik hrvatske vlade rekao da vjeruje da postoji zdrav razum s obje strane oceana, dovoljno da se izbjegne eskalacija tih sporova. 

Britanski izlazak iz EU-a Plenković vidi kao pravo vrijeme za konferenciju o budućnosti Europe, za koju će kao nova povjerenica za demokraciju i demografiju biti zadužena Dubravka Šuica. 

Izlazi nuklearna sila i stalna članica Vijeća sigurnosti, a to je trenutak da EU vidi što mora učiniti kako bi dobila veću podršku među svojim građanima, naglasio je. Što se tiče država koje žele ući u europski savez, Plenković je naglasio da Hrvatska kao država ovog dijela Europe osjeća da ima odgovornost prema njihovom europskom putu. 



Hrvatski premijer dan nakon susreta s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom smatra i kako bi Elizejska palača do zagrebačkog sastanka na vrhu na temu proširenja koji će se održati u svibnju mogla promijeniti svoje stajalište. Pariz je u listopadu bio najglasniji protivnik otvaranja pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. 

Plenković je rekao kako novi povjerenik za proširenje, Mađar Oliver Varhelyi trenutno radi na dokumentu koji bi mogao izmijeniti metodologiju pregovora o pristupanju, što bi moglo zadovoljiti francusku stranu jer je Macron u listopadu govorio kako treba debirokratizirati proces pristupanja. 

Plenković je ponovio i kako se zagrebačkim sastankom žele intenzivirati razgovori između članica i pretendenata na članstvo u EU-u kako bi se oni održavali barem svake dvije godine. 

U četvrtak u Zagreb stižu predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i cijela Europska komisija na čelu s Ursulom von der Leyen.