Znanstvenici Vladi predali Apel za klimatsku akciju

Više od 500 hrvatskih znanstvenika potpisalo je tijekom prošlog mjeseca "Apel za klimatsku akciju", koji su predali Vladi, Saboru, Uredu predsjednika i Ministarstvu zaštite okoliša.

Znanstvenici tvrde da klimatske promjene s kojima se trenutno suočavamo predstavljaju izvanredno stanje te najozbiljniju i najkompleksniju krizu kojoj je čovječanstvo u cjelini ikada bilo izloženo. Zato ovim apelom pozivaju nadležne institucije da pokrenu konkretne i ambiciozne mjere za rješavanje tog problema.

- Svi grafovi koje dobivamo mjerenjima pokazuju da smo se približili opasnoj granici klimatskih promjena, kada više neće biti moguć povratak - kazao je Nikola Biliškov s Instituta Ruđer Bošković na konferenciji za novinare ispred Banskih dvora.

- Znanstvena istraživanja pokazuju da su antropogeni utjecaji dominanatan faktor koji je doveo do aktualnih klimatskih promjena. Te znanstvene činjenice jasno upućuju na vrlo ambicioznu akciju na globalnoj razini, s konkretnim ciljevima: emisije ugljikovog dioksida moraju biti radikalno srezane kako bi već tokom ove godine dosegle svoj vrhunac, da bi se zatim smanjile za 45 posto do 2030., dok bi se do 2050. emisije trebale potpuno ukinuti - kazao je Biliškov.

Apel je poziv tijelima zakonodavne i izvršne vlasti na donošenje i implementaciju ambicioznih politika koje su preduvjet sustavnog suočavanja s klimatskom krizom.

U apelu postoji 11 zahtjeva. Među ostalim, znanstvenici zahtijevaju hitno proglašenje klimatskog izvanrednog stanja na razini Hrvatske, uključenje znanstvenika svih profila u procese donošenja politika vezanih za klimatsku krizu, rad na sustavnom i aktivnom podizanju svijesti opće javnosti o klimatskoj krizi, što uključuje i razvoj obrazovnih tema iz područja održivog razvoja koji trebaju biti implementirani u školske kurikulume.

Nadalje, traže hitnu implementaciju programa sustavne tranzicije prema održivoj energetici s konačnim ciljem potpunog obustavljanja projekata ekstrakcije i eksploatacije fosilnih goriva, prepoznavanje i poticanje niskougljičnih zanimanja i životnih stilova te prateće infrastrukture te poticanje lokalne proizvodnje, distribucije i trgovine koja ne uključuje transport proizvoda iz udaljenih zemalja.