Labirint: Za stradavanje nemoćnih odgovorna je i država

Godinama se u emisiji HRT-a Labirint upozoravalo na zanemarivanje starijih i nemoćnih u domovima. O tome su govorila i brojna izvješća pučke pravobraniteljice. Sve je ukazivalo na to da u tom području sustava kontole gotovo i nema. Zato je za posljednji tragični slučaj u kojemu je stradalo šestero ljudi odgovorna i država.

-
U domovima za starije je nužno osigurati bolju zaštiti ljudskih prava, rekla je pravobraniteljica Lora Vidović u Saboru 2018. godine.
I u emisiji Labirint u travnju 2018. ukazivala je na manjkavosti.

LABIRINT: "Torture" u domu za stare i nemoćne

- Naišli smo na situacije u kojima jedna medicinska sestra i dvije njegovateljice  tijekom noći brinu o preko 300 korisnika. Ako imate korisnike polupokretne ili nepokretne u Domu na prvom, drugom ili višim katovima bez lifta oni nemaju mogućnosti kretanja. Oni nemaju mogućnosti izlaska na svježi zrak, rekla je.

I u rujnu 2019. još je jednom u istoj je emisiji govorila o nedostacima sustava.

- Nedostaje i medicinskih sestara i njegovatelja i to u tolikoj mjeri da itekako može utjecati na prava osoba koje u domu žive ili su tamo smještene, upozorila je.

Ono na što je pravobraniteljica godinama uporno upozoravala, u noći 11. siječnja 2020. se i dogodilo. Šestero samih, nepokretnih ljudi, stradalo je u požaru. A moglo se to dogoditi i u mnogim drugim domovima. 

- Nakon što im se izda odobrenje za rad kada se utvrdi da ispunjavaju sve propisane uvjete da bi mogli pokrenuti svoj obrt, ti se uvjeti brzo promijene i nakon toga više nije u nekoj sobi smješteno dvoje korisnika nego njih četvero. A nakon toga kontrole više nema, upozoravala je u rujnu 2019. Lora Vidović u emisiji Labirint.

- Dakle liječnika nema, fizioterapeuta nema, a sve je to bilo obećano da će barem jednom tjedno. Tatu nije liječnik uopće pregledao. Niti fizoterapeut, tvrdi Klara, kći bivšeg korisnika privatnog doma za starije.

Nehumani uvjeti, manjak osoblja, rad na crno sve to dovelo je do toga da je bilo pitanje trenutka kad će se dogoditi tragedija poput ove u Zagorju. No, ona u Hrvatskoj nije ni prva ni jedina.

Već odavno se zna da domove za starije otvaraju u preuređenim konjušnicama, štagljevima, obiteljskim kućama i neboderima. Jer unosan je to posao, s obzirom na broj ljudi koji trebaju smještaj.

- Hrvatska za razliku od europskog prosjeka ima relativno nizak udjel pokrivenosti starijih od 65 godina institucijionalnim smještajem, Samo oko 2,38%, govorila je Jasna Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske u travnju 2018.

Obitelji su primorane onamo za nemalen novac smjestiti svoje roditelj, bake, djedove, tete...

- Kako s roditeljem kojemu treba 24-satna njega i skrb, a vi radite, vi morate spavati da biste mogli raditi, morate otići na posao da bi mogli dobiti novce, da bi mogli nekako se skrbiti o njima. Znači, to je sve jedna bezizlazna situacija, objašnjava Andrijana Kadoić.

- Danas možete dobiti bolovanje za njegu svog bolesnog djeteta, ali ne možete dobit bolovanje za njegu, skrb i brigu o svom ostarjelom i onemoćalom roditelju. Nažalost često ovisite o razumijevanju, odnosno nerazumijevanju, svojeg poslodavca što nije dostatano i tada se razvija sivo, da ne kažem crno tržište njege i brige, smatra pučka pravobraniteljica Lora Vidović.

Ni država ni gradovi ne grade domove pa tu situaciju iskorištavaju privatnici. Njihovi domovi niču kao gljive poslije kiše, a nadzora nema.

- U Ministarstvu je 2017. bilo zaposleno samo pet inspektora koji su vršili nadzor nad svim domovima socijalne skrbi, svim ustanovama socijalne skrbi za sve korisnike. To je preko 4700  ustanova, institucija, upozoravala je Vidović u emisiji Labirint 2018. godine.

- U Hrvatskoj se čini da starije osobe nisu na cijeni zato jer ako zanemarujete stariju osobu platit ćete samo 10.000 kuna ili ćete ići 45 dana u zatvor, a ako zanemarujete ili zlostavljate životinju, recimo psa, platit ćete čak 15.0000 kuna, govorila je u travnju 2018. predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović.
Kako je "Zelena oaza" pretvorena u zgarište? Šestero ljudi, umjesto dostojanstvene starosti, dočelo je strašan kraj. A sve je upozoravalo na slabe  karike u sustavu. U domu registriranom za 13 ljudi boravilo je 47, a od tri objekta dozvolu ima samo jedan. No taj je dom jedan u nizu onih koji uspješno rade ispod radara države.

- Nadzor je u 2018. proveden u samo 13% domova, a od tih 13% su u njih 75% utvrđene određene nepravilnosti, rekla je prije neki dan Lora Vidović.

Nepravilnosti su vidljive, ali nitko ne reagira. Ni Sabor ni Vlada nisu ozbiljno shvatili upozorenja pučke pravobraniteljice koja od 2015. skreće pozornost na taj problem. Na pitanje je li dobila kakav odgovor, Vidović kaže: Ne, konkretan odgovor nismo dobili.

Država taj veliki problem prešućuje. Ne šalje inspekcije, institucije prebacuju odgovornost jedna na drugu jer kad bi zatvorili sve ono što ne valja i nema dozvolu, problem bi pao na samu državu. A ona ga ne želi preuzeti. 

- Potrebe su velike i zato nam se nažalost događaju takve stvari. Mislim da ima toga nažalost još, smatra Stanislava Erdelja, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Donja Stubica.

Netko na starim ljudima u ovoj državi zarađuje nudeći im pritom nesigurnost, nehumanost i opasnost. Na sve to država gleda prekriženih ruku,  otvarajući tako put pohlepi, korupciji i kriminalu. Ali to nije ni prvi ni posljednji put.