Znanstvenici: Izvanredno stanje zbog klimatskih promjena

Predstavnici 550 hrvatskih znanstvenika koji su potpisali Apel za sustavnu klimatsku akciju jučer su ga predali premijeru, Saboru i Ministarstvu zaštite okoliša i energetike. Znanstvenici tvrde da klimatske promjene s kojima se trenutno suočavamo predstavljaju izvanredno stanje. Više o tome u Studiju 4 rekli su Nikola Biliškov s Instituta Ruđer Bošković i Dragan Bubalo s Agronomskog fakulteta.

-
Apel je nastao zbog razočaravajuće niske razine komunikacije s institucijama koje donose odluke, ali sam po sebi nije izraz razočaranja nego pružena ruka. Mi želimo reći da smo mi ovdje, da proučavamo klimatske promjene, da imamo svako iz naše ekspertize, neke alate koje razvijamo i koje možemo implementirati u ambiciozne klimatske politike zajedno s donositeljima odluka, rekao je Biliškov.  

- Vidimo što se događa u Australiji, ali i kod nas. Mi uočavamo seljenje vrsta biljnih i životinjskih koje nikada nisu živjeli kod nas kao što su tigrasti komarci i slično. Biliškov je istaknuo da žele da se s osvještavanjem krene od najranije dobi.

- Ne želimo da se ekološko obrazovanje svodi samo na nekakvo crtanje planete Zemlje i pisanje kako moramo spasiti Zemlju. Klimatske promjene neće uništiti planet Zemlju, već ugrožavamo nas same, kao civilizaciju i biološku vrstu. Moramo iz temelja, od vrtića krenuti s osvještavanjem novih generacija koji će onda voditi glavnu riječ za 20-30 godina.

Profesor Bubalo govorio je o važnosti pčela.

- Problemi za biljni svijet oslikavaju se i na same pčele. Biljke su izvor hrane i učestala kišna razdoblja mogu utjecati na atraktivne paše. Na zemaljskoj kugli identificirano je 250.000 biljnih vrsta. Svi mislimo da je normalno da dobivamo plodove i sjeme o kojima ovisi ne samo sveukupno čovječanstvo nego i životinjski svijet. Ali potrebno je naglasiti da su pčele važne kao oprašivači. Velike su vrijednosti koje se dobivaju kroz oprašivanje. Čak 20-40 puta su vrijednosti važnije u oprašivanja nego što pčelari dobivaju proizvodnjom svih pčelinjih proizvoda. 

Prema podatcima za Europsku uniju na oko 20 milijardi eura godišnje se procjenjuje važnost pčela. Kad se pobroje zajednice u Europskoj uniji 17,2 milijuna i kada se podijeli dobijemo da je doprinos jedne pčelinje zajednice godišnje 1280 eura, rekao je Bubalo.