EP podržao konferenciju o budućnosti Europe, trebala bi krenuti u svibnju

Europski parlament izglasao je prijedlog rezolucije kojom je dao podršku konferenciji o budućnosti Europe, inicijative koja bi pristupom "odozdo prema gore" trebala reformirati europske demokratske procese.

Zastupnici su sa 494 glasova "za" i 147 glasova "protiv" prihvatili prijedlog rezolucije, koji sada ide na pregovore u Europsko vijeće i Europsku komisiju, a za finalnu potvrdu će se vratiti u Europski parlament (EP).

Buduću konferenciju na početku rasprave u EP-u predstavila je hrvatska povjerenica u Europskoj komisiji Dubravka Šuica, koja vodi resor demokracije i demografije te je ispred Komisije zadužena za organizaciju konferencije.

Rezolucija, koja se većinom bavi metodologijom nadolazeće rasprave o funkcioniranju europskih institucija, naglašava kako bi u raspravi o budućnosti EU-a vodeću ulogu trebao imati Europski parlament, kao jedina europska institucija koju su građani izravno birali.
No u njoj se ističe, što su ponovili i europski zastupnici na plenarnoj sjednici, da ključnu ulogu moraju imati europski građani koji će moći doprinijeti svojim idejama, uključujući i putem internetskih alata.

Predlaže se i pokretanje plenarnog zasjedanja konferencije koja bi se sastojala od članova EP-a, predstavnika Europskog vijeća, nacionalnih parlamenata, Europske komisije, gospodarskih i socijalnih te odbora regija, foruma i predstavnika građana. Zasjedanja bi se trebala održavati barem dva puta u šest mjeseci, tijekom plenarnih sjednica EP-a.

U rezoluciji stoji i kako bi se za europske izbore 2024. trebao razmotriti sustav spitzenkandidata, koji se nije poštovao na izborima prošle godine, kao i prijedlog transnacionalnih lista.

Za početak rada konferencije predložen je 9. svibnja, na Dan Europe kada se obilježava 70. obljetnica deklaracije Roberta Schumana, tadašnjeg francuskog ministra vanjskih poslova, ključnog za stvaranje europske integracije. Konferencija bi trebala biti gotova do ljeta 2022. godine.

Šuica je jučer otkrila da nakon usvajanja prijedloga rezolucije Komisija iznosi svoj dokument na kolegiju idući tjedan, nakon čega slijedi razgovor predsjednika triju institucija, EK-a Ursule von der Leyen, EP-a Davida Sassolija i Europskog vijeća Charlesa Michela. Izrazila je nadu da će "nakon toga doći do zajedničke deklaracije u kojoj će biti zastupljeni svačiji interesi".

Danas je u uvodu raspravi na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu kazala kako "zna koliko su građani važni za donošenje politika u Europi" no i da se "mora priznati da Europa nije uvijek u tome uspijevala".

- Sad imamo priliku da se približimo građanima i da izgradimo povjerenje, rekla je Šuica. Povjerenica je zaključila i kako je ovakva konferencija nužna jer "stari načini politike više ne funkcioniraju".

Eurozastupnici su na raspravi većinom naglašavali potrebu što snažnijeg uključivanja građana u reformu europskih institucija, a debata je obilježena i već tradicionalnim prepirkama između zagovornika veće integracije s jedne, te euroskeptika i antifederalista s druge strane.

Čelnik zelenih u EP-u Daniel Freund rekao je kako je konferencija "najbolji poklon" za oproštaj od Nigela Faragea, eurozastupnika, čelnika stranke Brexit i jednog od najvećeg zagovornika britanskog izlaska iz EU-a.

- Ova konferencija je njegova noćna mora. Šteta što nije danas ovdje s nama. On bi to prozvao federalističkom zavjerom, ali evo nas ovdje, raspravljamo javno pred svima, rekao je Nijemac.

Talijan Marco Zanni, nekadašnji član Pokreta pet zvijezda, a danas član Lige i čelnik političke grupacije Identitet i demokracija, rekao je da će konferencija biti "dobra vježba smišljanja odgovora na razna pitanja europskih građana" na koji institucije u proteklih pet godina nisu uspjele odgovoriti.

- Moramo prvo shvatiti gdje smo krenuli u krivu. Institucije nisu bile dovoljno samokritične, naglasio je Talijan.

Poljak Ryszar Legutko, čelnik konzervativaca, istaknuo je pak kako je "sve u rezoluciji krivo" jer krši jedan od članaka Lisabonskog ugovora u kojem stoji da samo EK i Europsko vijeće mogu održati takvu konferenciju.
Poljak smatra i kako je rezolucija nastala tiranijom većine jer ju je sastavilo "samo" pet političkih grupacija od njih osam, te da će se EP-u dati vodeća uloga na štetu nacionalnih parlamenata.

Zanimljiv je bio i govor Christiana Allarda, rođenog Francuza koji u EP-u sjedi kao zastupnik Škotske, koji je, nekoliko tjedana prije no što će Ujedinjeno Kraljevstvo izaći iz EU-a, poručio da je ta država "spremna doprinijeti debati kao članica EU-a". 

Od hrvatskih zastupnika u raspravi se prvi javio nezavisni Ivan Vilibor Sinčić koji je podsjetio da je danas Dan međunarodnog priznanja Hrvatske, pa istaknuo da je zadovoljan što je od "velikih zagovornika Europe čuo kako priznaju da su pogriješili provodeći politike koje su naletjele na zid".
"Bravo, priznanje je prvi korak".
Naglasio je kako EU-u nedostaje solidarnosti. Iznio je primjer požara u Hrvatskoj u kojoj Slavonija pomaže Dalmaciji, pa kazao kako je solidarnost u Europi zamijenjena opresijom koja se očituje kroz monetarnu politiku.
Sinčić je rekao kako će EU Hrvatskoj oduzeti sve financijske alate, te da joj zbog toga prijeti recesijski scenarij Grčke. To je popraćeno već uobičajenim pljeskom pripadnika stranke Brexit koji često podržavaju hrvatskog zastupnika.

I zastupnik Karlo Ressler (HDZ/EPP) je rekao da je Europa značajno drugačija nego prije deset godina jer su se u međuvremenu dogodile značajne promjene koje utječu na svakodnevni život, ali i pozivaju na veću ulogu "naših građana na politiku".
- Zbog toga su potrebni inovativniji načini da se građani uključe u demokratski proces, rekao je Ressler i dodao kako bi u tome ključnu ulogu trebali imati mladi koji "predvode transformativne procese" i "mogu ponuditi jedinstvena rješenja".

Liberal Valter Flego (IDS/RE) rekao je kako je konferencija "fantastična prilika" i da će se njezin uspjeh mjeriti kroz dva pokazatelja - zaključke koje će trebati provesti i brojem građana koji će se uključiti u raspravu.
- Ne smijemo ih pitati jednom u pet godina, nego sada maksimalno, u sljedeće dvije godine, rekao je Flego i dodao da je potrebno što više motivirati građane, nadoknaditi im troškove putovanja i uključiti nevladine udruge i druge dionike.