Sabor: Premijerovo izvješće o sastancima Europskog vijeća u 2019.

Nakon jednomjesečne stanke zastupnici su se vratili na svoja mjesta u Hrvatskom saboru. Nakon burnog aktualnog prijepodneva u Saboru raspravljalo se o izvješću koje je prethodno podnio premijer Andrej Plenković o sastancima Europskog vijeća održanima u prošloj godini.

- Drago mi je da mogu na prvi dan ustavnog roka za početak ove sjednice Sabora mogu govoriti o početku hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije te predstaviti naš program i osvrnuti se na zadnji sastanak Europskog vijeća koji je održan u prosincu, rekao je Plenković.

- Nakon samo sedam godina u članstvu EU-a imamo zadaću, čast i dogovornost preuzeti predsjedanje Vijećem. Riječ je o dužnosti koja dolazi samo 30 godina nakon početka hrvatske demokracije, nakon agresije na RH, nakon nametnutog rata, nakon velikosrpske agresije Miloševićeva režima i imati prigodu biti za kormilom drugog svjetskog gospodarstva, zajednice od pola milijarde ljudi, veliko je postignuće cijele Hrvatske i veliko priznanje svim našim građanima, osobito onima koji su dali najviše za hrvatsku slobodu, a to su branitelji, rekao je uvodno premijer.

- Kada gledamo na EU, možemo reći da je riječ o zajednici suverenih država koja je nastala kao projekt mira i solidarnosti u kojoj razvijenije članice pomažu onima koje su manje razvijene i u kojima se načelo solidarnosti manifestira kroz sve europske politike. Hrvatska je od 2013. iz europskog proračuna dobila 20 milijardi kuna. Europska unija je obitelj europskih naroda kojoj je hrvatski narod privržen, privržen je kršćanskim korijenima, oduvijek je pripadao toj zajednici i dijelimo zajedničke ciljeve i vrijednosti, a i zajedničku budućnost. Naši partneri nas danas više nego ikada uvažavaju, prepoznaju naš težak put i poštuju poziciju Hrvatske. To je ponajbolje jučer kazala nova predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kada je rekla da je Hrvatska prošla kroz krvavo ratište da bi danas postala samo srce EU-a. Mi smo se za ovo predsjedanje kvalitetno pripremali u proteklim godinama. Ono nalaže punu aktivnost i mobilizaciju svih razina vlasti, i Vlade i Sabora, resora, diplomacije. Imat ćemo prigode u ovih šest mjeseci vidjeti u praksi kako izgledaju europski susreti, konferencije, brojne teme na više od 200 sastanaka, a naši će predstavnici voditi više od 1400 sastanaka u Bruxellesu u prvoj polovici godine, objasnio je Plenković.

- Vidjeli ste da smo proteklog tjedna, kada je kolegij Europske komisije posjetio Hrvatsku, pokazali i našu kulturnu baštinu, našu glazbenu kulturu, HNK. To je bio samo prvi signal od bogatog kulturnog programa koji će RH predstaviti diljem EU zemalja gdje ćemo predstaviti različite aspekte naše kulturne produkcije, rekao je.

- Službeni program predsjedanja usvojili smo na vrijeme, predstavili prioritete 30. listopada, održali četiri tematske konferencije predstavivši sve grupe prioriteta i Europu koja se razvija, koja povezuje, koja štiti i koja čini utjecajnu Europu u svijetu. Mi smo na ovaj način poslali ključne poruke za što se zalažemo. Zalažemo se za, ono što govori i naš moto predsjedanja, a to je snažna Europa u svijetu izazova. Želimo da gospodarski snažna Europa ojača i naše države, pa i Hrvatsku, i da bolji položaj našim građanima. Želimo jaču EU infrastrukturu, bolje i kvalitetnije ljudske potencijale, ojačati sigurnost naših građana te učiniti Uniju liderom na globalnoj sceni na temelju vrijednosti koje dijelimo, dodao je premijer.

Europa koja se razvija

- To podrazumijeva održiv i uključiv rast za sve države članice, ali i sve regije unutar članica. Kako bismo postigli razvoj, moramo dodatno produbiti jedinstveno tržište, trajno podržavati kulturu i ulaganja u inovacije. Posebno je važno pratiti digitalnu revoluciju, držati korak s njom i koristiti sve pogodnosti koja ona donosi. Rast na kojem počiva boljitak ne može se održati ako stalno ne vodimo računa o kvaliteti života svih generacija građana Unije, što doprinosi izgradnji vitalnijeg društva, osobito kroz stvaranje kvalitetnijih mogućnosti za mlade u ruralnim sredinama. Pri tome mislimo i na mjere demografske revitalizacije koje nisu važne samo Hrvatskoj, nego su bitne za gotovo pola članica EU-a i stoga su na našu inicijativu uvrštene u strateški program EU-a, rekao je Plenković.

- Kvalitetni radni životni uvjeti preduvjet su i generator visoko razvijenog gospodarstva, ujednačenog i održivog rasta i u tome smislu treba sagledavati borbu protiv klimatskih promjena sa svim mogućnostima koja ona stvara. Na tom tragu naša zadaća će biti pratiti i pomagati aktivnosti kada je riječ o tzv. Zelenom planu, dokumentu koji je Europska komisija predstavila samo 11 dana nakon početka svog mandata, dodao je.

Europa koja povezuje

- To je naš drugi prioritet. Napredak Unije ovisi o umreženosti naših gospodarstava, iskorištavanju ljudskih potencijala, ali i o stvaranju jedinstvenog prometnog prostora. Digitalna umreženost, odnosno zajednička i sigurna podatkovna struktura ključna je dimenzija povezivosti, jedan je od najvećih izazova za cijelo europsko gospodarstvo. Integracija energetskog tržišta EU-a kroz uspostavu i provedbu energetske Unije je pri samom vrhu naših prioriteta. Tu vidimo posebno mjesto za promoviranje uloge i potencijala europskih otoka u tranziciji prema energetskim izvorima čistim od karbonskih emisija. Naravno povezivost ne vrijedi mnogo ako ne povežemo još bolje i  čvršće naše građane ponajprije kroz obrazovanje, kulturu i sport s posebnim naglaskom na mlade generacije i njihovu mobilnost, rekao je Plenković.

Europa koja štiti

- To je treći prioritet jer se rast i povezanost mogu ostvariti samo u uvjetima sigurnosti. Europski građani opetovano su naglašavali da im je sigurnost od najveće važnosti. Zbog toga planiramo jačati unutarnju sigurnost, ali i učinkovitije štititi vanjske granice. Već sada hrvatska granična policija, koja je najbrojnija u Europi, proporcionalno gledano, imamo 6500 ljudi, učinkovito čuva našu dugu granicu korištenjem najnovije tehnologije bez zidova i bodljikavih žica uz poštovanje svih zakonskih okvira i međunarodnih konvencija. Sveobuhvatna i održiva migracijska politika moguća je jedino ako Europa projicira svoju snagu dovoljno daleko da uklanja glavne uzroke koji kreiraju valove migracija. Sigurnost je danas multidimenzionalna i uključuje mnogo više od fizičkih ugroza. Ona uključuje i borbu protiv organiziranog kriminala, terorizma, nasilnog ekstremizma, zaštite financijskih tržišta i pravosudnih institucija, poboljšanje interoperabilnosti sustava. Jedan od prioriteta jest i jačanje mehanizama Unije za civilnu zaštitu i učinkovitog odgovora na katastrofe. To je područje svakim danom važnije u svjetlu prirodnih katastrofa kao posljedice klimatskih promjena, rekao je.

- Naša sloboda i demokracija primjer su mnogima u svijetu. Naše vrijednosti, projicirane i uz pomoć instrumenata izdašne, razvojne i humanitarne pomoći rezultiraju time da se europski glas sluša i čuje širom svijeta. Zaštita naših sustava od hibridnih i kibernetičkih prijetnji ključna je za zaštitu kritične infrastrukture i javnosti uopće te podizanje otpornosti na vanjske ugroze zaokružuje koncept Europe koja štiti, dodao je Plenković.

Utjecajna Europa

To je naš četvrti prioritet. Europa je danas vodeći međunarodni čimbenik u promicanju multilateralizma, globalne trgovine i poretka zasnovanog na međunarodnom pravu. Vjerodostojnost Europe u promicanju temeljnih vrijednosti i ljudskih prava nema premca u svijetu. U borbi protiv klimatski promjena Unija ima ulogu globalnog predvodnika. EU će nastaviti jačati transatlantske odnose, ali i graditi mostove s drugim kontinentima i zemljama. Danas nema dijela svijeta koji nije važan za Uniju. Od posebne važnosti je i naše neposredno susjedstvo u jugoistočnoj Europi, države kandidati i potencijalni kandidati za članstvo. Vodit ćemo i računa o državama istočnog partnerstva Armeniji, Azerbajdžanu, Bjelorusiji, Gruziji, Moldaviji i Ukrajini te ćemo u lipnju, nakon sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu, organizirati sastanak na vrhu i s ovih šest država, najavio je Plenković.

Druge ključne političke zadaće

Osim ova četiri stupa premijer Plenković govorio je i o još nekoliko ključnih političkih zadaća. To su dogovor o novom višegodišnjem financijskom okviru Unije, odnosno novom sedmogodišnjem proračunu EU-a, zatim završetak procesa uređenog povlačenja Velike Britanije iz EU, pitanju politike proširenja EU-a na jugoistok Europe (Sjeverna Makedonija, Albanija) i konferencija o
budućnosti Europe.

Politika proširenja

Oko politike proširenja, Plenković je ponovio da će Hrvatska 6. i 7. svibnja u Zagrebu organizirati sastanak na vrhu čelnika zemalja članica EU-a i zapadnog Balkana, 20 godina nakon prvog takvog sastanka. Hrvatska očekuje da će taj sastanak politiku proširenja na određeni način staviti u novi, bolje strukturiran i afirmativniji kontekst nego što je to bio od ulaska Hrvatske 2013., kazao je.

- Želimo poslati poruku suradnje, ubrzavanja dinamike, staviti ovakve sastanke na vrhu na dnevni red svake dvije godine, jer će samo na taj način odgovarajući politički impuls s najviše razine omogućiti bolji reformski proces i u konačnici bolji način vođenja pregovora, rekao je.

Hrvatska također želi i radi na tome da se do sastanka na vrhu u Zagrebu pronađe rješenje za deblokadu otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, prema čemu je nekoliko zemalja članica u listopadu izrazilo rezerve.

- Mislim da trenutni razgovori o tome vode u dobrom smjeru, kazao je.

Višegodišnji proračun EU-a

U pogledu pregovora o novom višegodišnjem proračunu EU-a, Hrvatska očekuje da će tijekom njezina predsjedanja oni biti privedeni pred sam kraj ili možda čak i zaključeni. Riječ je o ključnom dokumentu koji će uvelike odrediti politike Unije u sljedećem desetljeću. 

S tim u vezi, premijer je objasnio da postoje četiri pozicije koje se nastoji pomiriti. Europska komisija predložila je da proračun iznosi 1,11% bruto nacionalnog dohotka (BND) EU-a, države neto-uplatiteljice traže oko 1% BND-a, države tzv. prijatelji kohezije traže više za poljoprivredu i kohezijsku politiku, a Europski parlament predlaže čak 1,3% BND-a.

Za postizanje kompromisa zadužen je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel pa će Hrvatska imati više manevarskog prostora za zagovaranje vlastitih interesa, kazao je.

Brexit

Brexit je predviđen za 31. siječnja, a zadaća Hrvatske bit će priprema novog pregovaračkog okvira za sporazum o budućim odnosima s Londonom, kazao je premijer.

Konferencija o budućnosti Europe

Ove godine s radom treba započeti Konferencija o budućnosti Europe koja će trajati do 2022. Hrvatsko predsjedništvo zaduženo je da radi na utvrđivanju stajališta Vijeća EU-a o sadržaju, opsegu, sastavu i funkcioniranju konferencije. U njoj bi trebale sudjelovati tri glavne institucije EU-a (Vijeće, Komisija i Parlament), zemlje članice, građani i civilno društvo. Za Konferenciju je zadužena potpredsjednica Komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica. Cilj je identificirati koje reforme provesti kako bi Europska unija postala snažnija i učinkovitija.

- Hrvatska očekuje da će se kroz rad te konferencije vratiti optimizam i zainteresirati hrvatske i europske građane za Europu, kazao je Plenković.

O ulasku u Schengen

Hrvatska će također nastaviti raditi na pripremama za ulazak u šengenski prostor te za ulazak u europski tečajni mehanizam (ERM2) i kasnije uvođenje eura, kao i na provedbi novog europskog Zelenog plana, čiji je cilj da Europa bude ugljično neutralna do 2050, te na politikama koje se odnose na migracije.

Govorio je i o sastanku Europskog vijeća u prosincu te rekao da je o prethodnima u prošloj godini već govorio.

Hrvatsko predsjedanje EU-om moglo bi biti uspješno pokrene li proces proširenja

Plenković je rekao zastupnicima da će hrvatsko predsjedanje Vijećem EU za Hrvatsku imati višestruke koristi i veći značaj nego bilo što učinjeno do sada, bit ćemo snažniji i uvažavaniji. Najavio je kako će administracija biti učinkovitija u odlučivanju o financijskoj perspektivi i apsorpciji sredstava iz europskih fondova, te da će do 2023. biti iskorištena sva ugovorena sredstva.

Davor Bernardić (SDP) ustvrdio je kako se premijer Plenković 'šepuri' u Hrvatskom saboru, jer to ne može činiti u Bruxellesu te da si svađom sa SDP-ovim zastupnicima podiže rejting prije unutarstranačkih izbora.

Plenković je odbacio tvrdnje kako ne radi u hrvatskom interesu, a na izjavu predsjednika Bernardića o "šepurenju" u Europi, premijer je rekao kako to može izjaviti netko tko ne razumije o čemu se radi. Smatra da neki žele umanjiti značaj hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije.

Vesna Pusić (Klub Glasa) rekla je kako hrvatsko predsjedanje ne treba smatrati stranačkom zaslugom, nego uspjehom hrvatske države. Hrvatska mora profitirati predsjedanjem, a dobra slika može pridonijeti njezinom ugledu i suodlučivanju u donošenju odluka na europskoj razini koje  se odnose i na hrvatske građane, dodala je. Podsjetila je kako će se za vrijeme hrvatskog predsjedanja definirati brexit i donijet proračun, odnosno višegodišnji financijski okvir. Pozdravila je premijerove razgovore s francuskim predsjednikom Emanuelom Macronom koji je ključna osoba koja može otkočiti nastavak procesa proširenja EU.

Joško Klisović (Klub SDP-a) ocijenio je kako nemam potpuno jasan uvid u prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem  EU. Založio se za nastavak procesa proširenja EU za vrijeme hrvatskog predsjedanja i što skorije otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. S obzirom da se Francuska tome protivi, Klisović je upitao premijera jesu li nedavno razgovarali i o tome.

Domagoj Ivan Milošević (Klub HDZ-a) izrazio je razočaranje što još uvijek nisu pokrenuti pristupni pregovori EU sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom ocijenivši da se posljedice toga već osjećaju. Dodao je kako će se brexit završiti tijekom hrvatskog predsjedanja, a rok za to je 31. siječnja.

Hrvoje Zekanović (suverenisti) rekao je kako bi volio da je premijer u izvješću spomenuo da Hrvatska još traži više od 1000 nestalih osoba iz Domovinskog rata, da se posljednji europski rat vodio na hrvatskom tlu i da imamo neriješena pitanja sa Srbijom. Ironično je izrazio nadu da hrvatska povjerenica za demokraciju i demografiju u Europskoj komisiji Dubravka Šuica neće prezentirati uspješne demografske mjere koje se provode u Hrvatskoj. Ustvrdio je kako ni premijer ni ministrica kulture ne reagira na egzibicije riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela i postavljanje zvijezde petokrake na jedan od riječkih nebodera.

Miro Bulj (Klub Mosta) smatra kako predsjedanje Vijećem EU nije naročito značajno, ustvrdivši da je Hrvatska na dnu ljestvice po povlačenju sredstava iz fondova EU. Iako imamo povjerenicu za demokraciju i demografiju u Europskoj komisiji najmanje radimo na tome, smatra Bulj. Upozorio je na problem ilegalnih migranata, poručivši kako Hrvatska mora štititi svoje granice, i da ga više zanimaju problemi domaćeg čovjeka s tim u vezi nego što će o tome reći europski zeleni. Upozorio je na skoru liberalizaciju prodaje poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj koje će moći kupovati i stani državljani.