Viceadmiral: Nadam se da ćemo nabaviti avione i sami nadzirati nebo

Nakon višemjesečnih priprema Hrvatska je službeno zatražila ponude za borbene avione. Ponuda za nove avione zatražena je od SAD-a i Švedske, a za rabljene od Francuske, Italije, Norveške, Grčke i Izraela.

● 
U obzir dolaze borbeni zrakoplovi iz 7 zemalja

Hoće li drugi pokušaj nabave borbene eskadrile proći uspješnije nego prvi, koliko će koštati i hoće li zaista biti završen u mandatu ove Vlade u emisiji HRT-a Tema dana govorio je viceadmiral Robert Hranj, direktor Glavnog stožera Oružanih snaga.

Upitan zašto baš ovih sedam država viceadmiral je detaljno obrazložio odluku.

- Prije pet mjeseci smo poslali pisma kojima smo tražili interes drugih država da nam ponude avione. Naveli smo kriterije za ponude. Radi se o 12 aviona 4. generacije koji moraju biti u službi još 25 i više godina te moraju biti proizvedeni u državama EU-a ili NATO-a. Poslali smo pismo u 26 država i jednu agenciju. Kad smo analizirali odgovore došli smo do ovog rezultata. Kad govorimo o novim avionima radi se o američkom F16 i švedskom Gripenu. Kod korištenih aviona radi se o F16 Grčke, Izraela i norveške, odnosno Eurofighteru iz Italije i Rafal iz Francuske, objasnio je Hranj.

Na pitanje o cijeni, odnosno gornjoj granici do koje se može ići, rekao je da je teško govoriti o cijeni.

- Ona ovisi o mnogo faktora. Ovisi o stanju aviona, o načinu dogovora tog posla. Mi se u ovoj fazi ne opterećujemo tim pitanjem. To će svakako biti jedan od ključnih elemenata u završnoj selekciji najbolje opcije. Odluka će ovisiti između ostalog i o načinu financiranja koje će se dogovoriti s državom iz koje bi se uzeo avion, rekao je viceadmiral.

Prvi pokušaj je propao. Kakvo je jamstvo da će ovaj puta biti uspješno?, upitala ga je urednica i voditeljica emisije Zrinka Grancarić.

- Nitko ne može garantirati da će biti uspješno, nema 100%-tnog jamstva da će to biti dobro. Međutim, ovaj puta imamo povjerenstvo koje je sastavljeno od  predstavnika iz više ministarstava i agencija, bogatiji smo za ogromno iskustvo prvog procesa i vjerujem da ćemo, ako ništa drugo, svi u povjerenstvu dati sve od sebe da ovaj proces uspije, uvjeren je Hranj.

Govorio je i kako se također direktno razgovara s nekim državama.

- Mi smo direktno razgovarali s mnogim zemljama - SAD-om, Francuskom, Italijom, Švedskom. I dalje ćemo direktno razgovarati sa svim zainteresiranim državama kako u objašnjavanju i pojašnjavanju njihovih odgovora na naša pitanja tako i možda sutra u nekom ozbiljnijem neposrednom razgovoru. To prije svega ovisi o odluci na koji način ćemo u konačnici i nabavljati avion, rekao je.

Na pitanje kako to da je ponovno Izrael u igri nakon neuspješnog prvog procesa viceadmiral je rekao da će se puno više znati nakon što se dobije odgovor i od Izraela.

- Izrael je, kao i ovih ostalih šest država, zadovoljio uvjete u našem pismu kojim smo tražili interes. Tako da smo u želji da budemo objektivni i  transparentni poslali i Izraelcima zahtjev za ponudom. Njihov odgovor će nam dati malo više detalja o tome jesu li uspjeli otkloniti one prepreke iz prošlog pokušaja, rekao je Hranj.

Upitan hoće li postupak biti završen u mandatu ove Vlade, rekao je da ne bi govorio o mandatima Vlade.

- Mi smo sebi zacrtali datum kad očekujemo odgovor. Dana 7. svibnja očekujemo prvi odgovor država. Nakon toga dali smo sebi i njima dva mjeseca za procjenu njihovih ponuda. Ako nešto treba popravljati, ako nam nešto nije jasno to ćemo validirati u iduća dva mjeseca. I onda u konačnici nakon toga još smo si dali  jedan mjesec za konačnu analizu i procjenu ponuda u želji da do kolovoza odaberemo najbolju opciju za Hrvatsku i to onda ponudimo hrvatskoj Vladi, objasnio je.

MIG-ovi bi se trebali početi prizemljivati 2023. godine, a za nabavu aviona potrebno je više od dvije godine. Stoga je i logično pitanje hoćemo li se naći u situaciji da kao članica NATO-a nećemo moći ispunjavati svoje obaveze.

Viceadmiral je rekao kako se nada da će se donijeti odluka koji avion i od koga kupiti.

- Nadam se da ćemo riješiti pitanje aviona do tada. U svakom slučaju postoji i drugi načini kako riješiti pitanje nadzora našeg neba. Mi kao članica NATO-a imamo određene opcije na raspolaganju. Države NATO-a mogu pružati pomoć, tako se radi primjerice Sloveniji, Albaniji, Islandu. Postoje modeli i ja se samo nadam da to neće biti dugotrajno rješenje i da ćemo u međuvremenu riješiti  pitanje aviona za Hrvatsku, rekao je Hranj.

Dodao je da kad se radi o avionima 4. generacije kako smo poprilično dobri po pitanju infrastrukture.

- No, morat će se malo nadograditi. A pitanje pilota je uvijek izazovno pitanje. Prije svega moramo dobiti više mladih ljudi koji se odlučuju za pilotski poziv. Planiramo i obuku za naše pilote i tehničare. Čim budemo imali naznaku o kojem se modelu aviona radi krenut ćemo u realizaciju obuke, rekao je viceadmiral Hranj.