Treba li otpad od sada i prati? Odgovor je - da!

Od 1. veljače odvoz otpada u Zagrebu bit će znatno skuplji. Usklađivanje je to s Uredbom o komunalnom otpadu kojoj je cilj potaknuti građane na razdvajanje korisnih sirovina na kućnom pragu.

Svaki hrvatski građanin stvori 400 kilograma otpada godišnje, a ta će količina povećanjem standarda dalje rasti. Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom pokušava riješiti problem zbrinjavanja otpada, usklađena je s Direktivom Europske unije te potiče građane na odvajanje što više otpada. Otpad se više ne naplaćuje po kvadraturi ili po broju članova u kućanstvu, nego se propisuje fiksni dio naplate odvoza i varijabilni dio.





- Taj fiksni dio trebao bi biti minimalan, a ne pokrivati cjelokupne troškove odvoza, zbrinjavanja otpada, kupnje kamiona, kanti i tako dalje, to bi se sve trebalo financirati iz raznih fondova i natječaja Europske unije, a ne to izvlačiti iz džepova građana. Dakle, Uredba je manjkava u tom dijelu, ne propisuje koliko taj fiksni dio treba biti i brojna komunalna poduzeća sada ga naplaćuju drastično, tako da je varijabilni dio uistinu minimalan. To je loše jer to demotivira građane od odvajanja. Budući da je malen varijabilni dio, oni ne mogu znatno utjecati na svoj mjesečni račun - komentirao je Marko Košak iz Zelene akcije u emisiji Dobro jutro, Hrvatska.

- Ovdje ne bi bio problem da komunalci izračunaju nekakvu stvarnu srednju cijenu fiksne naknade, nego svaki gleda koliko mu treba za poslovanje i pokušava što više novca dobiti iz fiksnog dijela - kaže Danko Fundurulja iz IPZ-a Uniprojekt.

Odlaganje miješanog otpada najjeftinije je, međutim, zabranjeno je direktivama, a odvajanje otpada košta. Građani moraju biti svjesni, a to se postiže edukacijama, da moraju odvajati i da to neće koštati manje, ističe Fundurulja.

- Građani bi trebali znati da ono što odvajaju košta puno više nego miješani komunalni otpad. To znači odvojiti što više, ali ne radi odvajanja, nego radi recikliranja, da dobijete novu sirovinu. Ono što ne možete odvojiti trebate obraditi, a tek ostatak koji ne obradite i energetski, znači spaljivanjem da dobijete energiju i biološki da dobijete kompost, možete odložiti. Znači, nova direktiva ide za tim da se u 2035. odloži samo 10% ukupno nastalog otpada, a mi danas odlažemo oko 75% - ističe Fundurulja.

Prije su građani samovoljno odvajali otpad i nosili ga na zelene otoke, a danas ga moraju odvajati te bi svaka zgrada, prema Uredbi, trebala imati posebne kante za razne vrste otpada.

- Možda ukinuti fiksni i varijabilni dio, imati jedinstvenu cijenu po domaćinstvu koja je i po broju članova, ali, kažem, to mi se do prije tri godine činilo kao puno pravednije rješenje i puno bolja situacija - kaže Fundurulja.





Komunalna poduzeća koja neodgovorno postupaju s otpadom trebala bi, prema Uredbi, snositi posljedice.

- Ministarstvo na neki način tolerira brojnim neodgovornim komunalnim poduzećima da nepravilno postupaju s otpadom i to bi svakako trebalo kažnjavati, kao što s druge strane komunalna poduzeća sada izvlače novac iz džepova građana - kaže Košak.

Ante Tičić, savjetnik za komunalne usluge i tajnik udruge Splitski potrošač, rekao je da Uredba u dijelu o fiksnoj naknadi nije usklađena sa zakonom.

- Zakon je u skladu s direktivama EU-a. Uredba očito nije. Uredba nije u skladu s principom "onečišćivač plaća" i nije stimulativna - rekao je Tičić, dodajući da bi potrošač trebao biti stimuliran da odvaja potencijalnu sirovinu iz otpada.

Aleksandra Anić Vučinić, predsjednica Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom (HUGO), rekla je da već godinama upozoravaju da sustav nije dobro osmišljen te da je Uredba dovela jedinice lokalne samouprave u vrlo nezgodnu situaciju. Poskupljenje pa smanjenje cijene odvoza otpada nazvala je populističkim potezima.

- Realno, gospodarenje otpada u Zagrebu kao i svugdje u Hrvatskoj košta puno više, a sad se na input građana odgovara smanjenjem, što mislim da nije realno - rekla je Anić Vučinić.

Dodala je da kategorizacija gospodarske subjekte dovodi u nepravednu situaciju.

- Prema propisima u Uredbi, jedan kiosk koji ima jednog zaposlenog plaćat će jednako kao tvrtka koja ima tisuću zaposlenih, što nije pravedno - rekla je Anić Vučinić.

Ocjenjujući suradnju potrošačkih udruga i Ministarstva zaštite okoliša, koje se nije odazvalo na poziv u emisiju, Tičić je rekao: "kao da se mi nalazimo na Zemlji, a oni na Marsu".

- Interesantni smo samo onda kad nas treba derati - rekao je Tičić.

Anić Vučinić rekla je da je posljedica nesuradnje Ministarstva sa strukom i građanima sustav kakav imamo.

- Ministarstvo treba biti malo više u realnom životu - dodala je.

Gledatelj iz Varaždina koji se javio u emisiju rekao je da je odvoz otpada plaćao 40 kuna, a sada ga ta usluga stoji čak 70 kuna.

- Nitko nije radio dramu zbog povećanja cijena u Varaždinu - rekao je.

Tičić je komentirao da nije problem u cijeni nego u načinu obračuna koji nije stimulativan.

- Njemu se iz novčanika uzima novac koji ne bi trebao biti plaćen - rekao je Tičić.

Anić Vučinić rekla je da su ti iznosi u inozemstvu puno veći.

- U razvijenim zemljama poput Austrije, Njemačke, iznos je 20 eura, što je u principu realno - rekla je Anić Vučinić, dodajući da otpad treba odvajati zbog budućih generacija.

Gledateljica iz centra Zagreba pitala je treba li otpad prati, na što je Ana Rosandić iz udruge Priroda za sve, koja je u studiju pokazala kako treba odvajati otpad, odgovorila potvrdno i dodala da je prijeko potrebno da se sva ambalaža što je više moguće razdvoji - potrebno je primjerice skinuti papir s plastične posudice kefira i odvojeno ih odbaciti.

Pogledajte kako: