Preživjeli iz Auschwitza: Djecu treba učiti o holokaustu

Glas upozorenja preživjelih i poruke da se zvjerstva počinjena u logoru smrti Auschwitz-Birkenau više nikada ne smiju ponoviti, odaslani su u svijet s komemoracije u povodu 75. godišnjice oslobođenja tog nacističkog koncentracijskog logora u južnoj Poljskoj. Središnja manifestacija bila je je pokraj tzv. Vrata smrti u Birkenauu, platformi za istovar iz vagona na željezničkom ulazu u logor.

Preživjeli su svjedočili o osobnim iskustvima patnje i poslali su poruku svijetu da se takav zločin planskog istrebljenja više nikada ne bi ponovio. Poručili su da djecu od najranije dobi treba podučavati o holokaustu te o tome koje su posljedice rasizma i antisemitizma. Jedna od poruka bila je i da je na svima nama da uvijek stanemo u zaštitu ljudskih prava, a na demokratski izabranim vladama da štite manjine.

Poljski predsjednik Andrzej Duda pozvao je svijet da očuva sjećanje na zvjerstva počinjena u logoru smrti Auschwitzu kako bi se spriječilo da se povijest ponovi. Pozvao je goste okupljene u Auschwitzu da slijede "zajedničku obvezu preuzetu pred posljednjim preživjelima i svjedocima: da nastave nositi u budućnost poruku i upozorenje s ovog mjesta za cijelo čovječanstvo". Kritizirao je iskrivljavanje povijesti II. svjetskog rata.

- (Nijekanje) zločina genocida i holokausta kao i instrumentalizacija Auschwitza kako bi se postigao bilo koji zadani cilj oskrvnuće je sjećanja na žrtve, rekao je poljski predsjednik. On je zajedno s više od 20 šefova država i vlada sudjelovao na obilježavanju 75. godišnjice oslobođenja koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenauu.
Snimka 75. godišnjice oslobođenja koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenauu na engleskom jeziku:



Direktor Državnog muzeja Auschwitz-Birkenau Piotr M. A. Cywiński kazao je da je svrha ove godišnjice probuditi savjest i preuzeti odgovornost ukorijenjenu u sjećanju.

Preživjeli iz logora svakom godinom sve je manje. Oko 1500 nekadašnjih zatvorenika sudjelovalo je na obilježavanju 60. godišnjice oslobođenja Auschwitza 2005., a prije pet godina, na 70. godišnjici, bilo ih je tristotinjak. Ove godine očekuje ih se dvjestotinjak. Na Vratima smrti, platformi za istovar iz vagona na željezničkom ulazu u Birkenauu, odali  su počast onima koji nacističku brutalnost nisu preživjeli.



Koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau u kojem su nacisti tijekom Drugog svjetskog rata ubili više od milijun i sto tisuća ljudi, najviše Židova, simbol je genocida, holokausta i zla. Židovi, ratni zarobljenici, Poljaci, Romi i pripadnici drugih manjina umirali su u plinskim komorama, od gladi, bolesti i prisilnog rada.

Opća skupština UN-a donijela je 2005. rezoluciju kojom se 27. siječnja obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta jer su toga dana 1945. savezničke snage oslobodile preostalih 7500 zatočenika.



Ovogodišnjoj komemoraciji nazočna su službena izaslanstva iz 50 zemalja, među kojima dvadesetak čelnika država ili vlada te predstavnici međunarodnih organizacija.

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je na komemoraciji da je ključna poruka svih lidera, svih preživjelih svjedoka tog strašnog umiranja brojnih ljudi - da se ovo nikada, nigdje više ne smije ponoviti.

- Moramo raditi na zaštiti manjina u svakom od naših društava, raditi na toleranciji, na kulturi sjećanja i obrazovnom sustavu te uvijek voditi računa da ove teme budu uključene tako da i nove generacije osvijeste ono što se ovdje događalo, istaknuo je Plenković nakon što je položio upaljenu svijeću kod spomen ploče na hrvatskom jeziku. 



Po dolasku u Poljsku premijer Plenković kazao je da je oslobođenjem Auschwitza završio najmračniji dio povijesti, a za izgradnju društva u kojem se tako nešto više neće ponoviti ključno je obrazovanje mladih o povijesnim strahotama i o holokaustu.

- Oslobođenje logora u kojem je ubijeno preko milijun ljudi bio je kraj najmračnijeg perioda u europskoj i svjetskoj povijesti, istaknuo je Plenković.



Auschwitz je osnovan 1940. u okupiranoj Poljskoj

Auschwitz-Birkenau bio je najveći od njemačkih koncentracijskih logora u kojem je ubijeno najviše ljudi. Jedini je očuvan kakav je bio kad su ga Nijemci napustili pred nadirućom Crvenom armijom. Bio je dio goleme i nemilosrdne mreže koncentracijskih logora uspostavljenih u sklopu Hitlerova "konačnog rješenja" istrebljenja deset milijuna europskih Židova.

Prvotno namijenjen kao zatvor za Poljake protivne nacističkom režimu, postao je najveća tvornica smrti u Europi. Procjenjuje se da je u logor deportirano 1,3 milijuna ljudi. Oko 900.000 Židova ubijeno je u plinskim komorama odmah nakon dolaska u logor, a njihova tijela spaljena su u krematoriju. Ostali su umirali od života u neljudskim uvjetima, izolirani od vanjskoga svijeta bodljikavom žicom. Njima se koristilo za prisilni rad i medicinske eksperimente. Nekoliko dana prije oslobođenja Nijemci su prisilili gotovo 60.000 iscrpljenih logoraša da krenu na zapad kako bi ih prebacili u druge koncentracijske logore. Procjenjuje se da je tijekom tog 'marša smrti' umrlo ili je ubijeno između 9000 i 15.000 ljudi.

Aktualna tema i nakon 75 godina

O toj godišnjici u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" govorili su povjesničar, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu dr. sc. Ivo Goldstein i Kristijan Lepešić sa Židovskog edukacijskog i informacijskog obrazovnog centra Hatikva te član hrvatsko-izraelskog društva. Iako su prošle mnoge godine, tema je još uvijek aktualna. Prema istraživanjima, u Europi 80 posto pripadnika židovske vjere ne osjeća se sigurno hodati Europom sa židovskim obilježjima.

- Što se tiče porasta antisemitizma, da, to je evidentno i mi ga osjećamo, dakle u Hrvatskoj ipak nije pitanje sigurnosti, na sreću. Doduše pitanje u Francuskoj gdje je to posebno osjetljivo je da li smiješ sa židovskom kapicom tzv. kipa hodati ulicom i da li je sigurno i mnogi francuski židovi tamo kažu da nije. Kod nas nije pitanje sigurnosti, ali je pitanje, ja bih rekao, govora mržnje koji se širi, koji je vrlo intenzivan, pitanje je povijesnog vizionizma, kazao je Goldstein.

Rast antisemitizma u Europi

- U zapadnoj i sjevernoj Europi jednim dijelom je to posljedica migrantske krize, velikog useljavanja, tog tzv. novog antisemitizma koji dolazi iz različitih bazena, jednim dijelom i iz tih migrantskih krugova, odnosno nove migracije u te zemlje. U tzv. bivšoj socijalističkoj ili komunističkoj Europi, gdje ja vidim i Hrvatsku, to je pitanje povijesnog revizionizma, percepcije Drugog Svjetskog rata po kojoj 'ja pravedan, a svi ostali krivi' na našem narodu, našoj naciji, a to uglavnom propagiraju ekstremno desni krugovi, rekao je Goldstein.

- Složio bih se s prof. Goldsteinom da postoji stvarno jasna razlika između zapadne i istočne Europe ili te post socijalističke da tako kažemo bolje, i tu je značajna razlika. U zapadnoj Europi mi govorimo da je antisemitizam ili barem antisemitske stavove prema istraživanju anti defirmacijske lige ima otprilike 24 posto odraslog stanovništva gdje u post socijalističkim zemljama se radi o 40 posto pa čak i nekim zemljama i više. Posljednje istraživanje anti defirmacijske lige iz 2014. je pokazalo da 33 posto naših sugrađana ima neku vrstu anti semitskih stavova. Ono što je posebno zabrinjavajuće je da Hrvatska bolje stoji u odnosu na svoje istočne susjede, ali znatno lošije stoji u odnosu na svoje zapadne susjede, rekao je među ostalim Lepešić.